ZAGREB
SDP: Razvijati kulturu nenasilja i empatije kao prevenciju vršnjačkog nasilja
(Hina/EPA)
SDP-ove saborske zastupnice pozvale su u srijedu, povodom Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, na intervenciju odraslih u obitelji i školi kao prevenciju nasilja u školama, uz razvoj kulture nenasilja i empatije.
Irena Šimunić kazala je na konferenciji za novinare u Saboru da je nasilje u školi općeprisutan problem, neovisno o tome je li riječ o fizičkom ili verbalnom nasilju.
"Nasilje je bolna realnost za djecu i mlade, bilo da dijete vrši ili trpi nasilje. Često mu je teško odraslima govoriti o nasilju u školi, a intervencija odraslih je ključna u prevenciji vršnjačkog nasilja", istaknula je Šimunić.
Naglasila je da bi roditelji i učitelji morali biti na oprezu te na vrijeme prepoznati ponašanja koja bi kod djece mogla ukazivati da su žrtve ili nasilnici.
Svatko je dužan prijaviti povredu djetetovih prava
Napomenula je da je po članku 132. Obiteljskog zakona svatko dužan prijaviti Centru za socijalnu skrb povredu djetetovih prava, a saznanje o nasilju među djecom i mladima može se prijaviti odgojno obrazovnim ustanovama, ali i policijskim postajama.
Šimunić je navela da je, prema statistici za 2019., prijavljeno 1744 osoba, od čega 906 djece do 14 godina među kojima je 721 dječak, kod maloljetnika između 14 i 18 godina prijavljeno je 757 slučajeva, 598 kod mladića i 159 kod djevojaka, te kod 81 mlađeg punoljetnika.
Izrečeno je 1025 obiteljsko-pravnih mjera u slučajevima vršnjačkog zlostavljanja.
Šimunić je ustvrdila da je za prevenciju vršnjačkog nasilja najvažnija pravovremena i kontinuirana edukacija od predškolske dobi nadalje, odnosno učenje empatije i uvažavanja različitosti.
Nužno je, dodala je, i podizanje svijesti da svako dijete zna što je prihvatljivo, a što neprihvatljivo ponašanje kako ne bi ostali promatrači nasilja, nego oni koji ustaju protiv njega.
Romana Nikolić rekla je da se današnje moderne metode zlostavljanja djece većinom odvijaju putem Interneta te da je sve veći broj djece i mladih izloženo cyberbullingu, što nije dovoljno prepoznato kao problem u društvu.
Vršnjačko nasilje premjestilo se u virtualni svijet
"Vršnjačko nasilje premjestilo se u virtualni svijet što je povećalo kompleksnost rješavanja tog problema, a prisutno je i u domovima gdje bi se djeca i mladi trebali osjećati sigurno, i to 24 sata i ono nikada ne prestaje niti žrtve od njega mogu pobjeći", upozorila je Nikolić.
Dodala je da zbog toga treba raditi na osnaženju odnosa djeteta i roditelja, da nikada ne treba osuđivati i vrijeđati, već samo objasniti da je svako zlostavljanje, bilo fizičko ili verbalno, bolno za drugu osobu te svom djetetu pomoći da razvije suosjećanje.
Istaknula je da je razvijanje kulture nenasilja i učenje empatije kod djece od najranije dobi najbolja prevencija vršnjačkog nasilja.
Andreja Marić napomenula je da i nasilnik i žrtva nasilja imaju više zdravstvenih i psihosocijalnih problema u odnosu na djecu koja nisu povezana s nasiljem u bilo kojem obliku.
Dopuštanjem ili prešućivanjem žrtve postaju depresivne ili nasilne
"Dopuštanje ili prešućivanje nasilja dovodi do toga da će žrtve nasilja postati depresivne ili bi i same mogle postati nasilne prema onima slabijima od sebe kako bi pronašle utjehu za svoje probleme", upozorila je uz apel da žrtve nasilja potraže pomoć što prije.
Marić izrazito važnom smatra stalnu i sustavnu provedbu preventivnih aktivnosti namijenjenih djeci, mladima, roditeljima, obiteljima i nastavnicima koje su usmjerene razvoju socijalnih i emocionalnih vještina,
Potrebno je, dodala je, podizati razinu svijesti i znanja o pojavi vršnjačkog nasilja, uz senzibilizaciju na problem od najranije dobi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
