U povodu Dana sigurnijeg interneta saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je u ponedjeljak tematsku sjednicu o utjecaju digitalnog doba na mlade kako bi se skrenula pozornost na činjenicu da djeca imaju pravo na bolju zaštitu i sigurnost u virtualnom svijetu.

Tome mogu pridonijeti i akteri političkog i društvenog života, pri čemu je važno predvidjeti i spriječiti rizike zbog prekomjerne uporabe digitalnih uređaja, rečeno je na sjednici. Potrebno je, poduzeti niz mjera za prepoznavanje i smanjivanje rizika i ugroza s obzirom na ubrzani razvoj tehnologije i pojačanu potrebu za edukacijom djece i odraslih, suglasni su sudionici skupa.

Predsjednica odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović rekla je kako sigurnost djece i mladih na internetu nije intergrirana u obrazovnom sustavu, a trebala bi biti od predškolske dobi.

Bitno je pitanje može li se i kome dijete obratiti za pomoć doživi li neugodnost ili nelagodu na internetu, smatra Vuksanović. Kibernetička sigurnost mladih i djece trebala bi biti, za početak, izborni predmet, jer djeca moraju znati čime su okružena da bi se mogla primjereno zaštititi.

Djeca se na internetu susreću sa cyber bullingom, prijetnjama, raznim zloporabama - od zlonamjernih osoba ili skupina koje su sklone spolnom zlostavljanju djece, upozorila je.  

Pravobraniteljica za djecu Helenca  Pirnat Dragičević rekla je kako je naš zadatak dijete naučiti medijskoj pismenosti koja je najveća kompetencija u 21. stoljeću.

Digitalno okruženje je od presudne važnosti za djecu pa su europski pravobranitelji tražili da se ulože dodatni napori za ostvarenje dječjih prava u digitalnom  okruženju. Potrebno je  osigurati sustavno poučavanje djece o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, rekla je Pirnat Dragičević.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je kako ima ovlasti za postupanje samo kada se radi o kaznenim djelima  kao što su primjerice poticanje mržnje i tek tada mogu reagirati podizanjem kaznene prijave DORH-u, što i čine.

Osvrnula se na seksizam i kršenje ravnopravnosti spolova, dijeljenje sadržaja i komentara što je čest slučaj na internetu i društvenim mrežama. Dodala je kako je potrebno strože kažnjavanje zloporaba od kojih je učestalo širenje mržnje i rasističkih sadržaja.

Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Branka Ramljak naglasila je kako su najvažnije edukacija i prevencija navodeći "hejtere" kao poseban problem.

Zabrinjavajučim drži što se sve više spušta dob zlostavljane djece. Potrebno je obučiti djecu, roditelje i nastavnike kako se suočiti sa zamkama u virtualnom svijetu, trebamo osvijestiti problem i pokušati ga minimalizirati, poručila je.

O svojim iskustvima govorila je i učenica 15. gimnazije Patricija Čeović rekavši je kako treba prepoznati zloporabe interneta - neprimjerene komentare i sadržaje, jer mladi često ne znaju kako se zaštititi i koje je informacije sigurno podijeliti, a koje ne.

Naglasak bi trebao biti da se o tome govori u obitelji, a veliku ulogu ima i škola, jer putem obrazovanja treba ukazati na štetne pojave na internetu. Nasilje na internetu vidljivo je primjerice kroz ocjenjivanje i komentiranje nečijeg izgleda, rekla je učenica 15. gimnazije Dorotea Igrec, napominjući kako jednom objavljeni sadržaji ostaju trajno i nemoguće ih je dalje kontrolirati.

Roditelji često ne znaju što učiniti i kako pomoći djeci da nose s mogućim štetnim posljedicama društvenih mreža, dodala je.

Povezane vijesti

• Okrugli stol: Educirati djecu da kritički promišljaju korištenje interneta
• Za sigurnost djece u digitalnom svijetu nužna edukacija i zaštita države
• Vlašić Iljkić (SDP): Jedan posebni skrbnik trebao je štititi interese 445 djece