(Snimio Vedran Karuza)
Ovih dana u Hrvatskoj su epidemiološke službe ponovno zabilježile slučajeve uvezenih ospica, no dosad nije primijećeno njihovo širenje.
Zbog pada procijepljenosti djece u zadnjih 10-tak godina može se očekivati nove epidemije, ne samo ospica, koje su najzaraznije, nego i rubele, hripavca, a moguća je čak i ponovna pojava dječje paralize, upozorio je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) povodom Svjetskog tjedna cijepljenja.
U zadnjih je 50 godina, zahvaljujući cijepljenju, u svijetu spašeno 140 milijuna ljudskih života, svake minute njih šest. Unatoč tom medicinskom dostignuću, trend cijepljenja stagnira pa tako u 2023. godini u svijetu čak 22 milijuna djece nije primilo svoje prvo cjepivo protiv ospica.
– Cijepni obuhvat u Hrvatskoj u stalnom je padu, nikako da se vratimo da dobre obuhvate od 95 posto djece, kakve smo imali prije 15 godina.
Što je više ulaza zaraznih bolesti u zemlju, u većem smo riziku. Nešto se mora brzo poduzeti da se ovakvo stanje popravi, upozorio je Kaić na konferenciji za novinare na temu važnosti visoke i pravedne pokrivenosti populacije cijepljenjem.
Najlošije je stanje u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je procijepljenost djece primarnim cjepivima oko 80 posto, a zadnjih godina ona je u padu i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji, upozorava epidemiolog Kaić.
Roditelji najčešće izbjegavaju prvo cijepljenje protiv ospica, rubele i mumpsa te docjepljivanje kombiniranim cjepivima 5 u 1.
Gripa je bolest koja može biti rizična za starije osobe, ali i manju djecu, a osobito onu sa kroničnim bolestima.
Gripa kod djece najčešće razvija neurološke komplikacije zbog kojih je potrebna hospitalizacija, ali mnogi roditelji i dalje nisu svjesni da bi morali cijepiti svoje kronično bolesno dijete protiv gripe te da bi se i sami morali cijepiti da ga zaštite, upozorava Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
– Žalosti da se djeca s komorbiditetima ne cijepe protiv gripe i završavaju u bolnici sa respiratornim komplikacijama, pa čak i u jedinicama intenzivnog liječenja. Ne cijepe se ni članovi njihovih kućanstava, iako bi trebali, upozorava Tešović.
U institucijama koje zbrinjavaju djecu praksa cijepljenja protiv gripe je, s druge strane, zaživjela i iz takvih ustanova dosad u Infektivnu kliniku nije došlo niti jedno dijete s komplikacijama gripe.
Starija je populacija posebno izložena komplikacijama ove zarazne bolesti, tim više što većina ima šećernu bolest, kroničnu bolest bubrega, KOPB.
Stariji od 65 morali bi se, prema kalendaru cijepljenja, docijepiti i protiv tetanusa, ali velika većina to ne zna, čude se kad ih doktor pozove da se cijepe i nerado se tom pozivu odazivaju, veli obiteljska liječnica Valerija Bralić Lang.
Ona upozorava i na opasnost pada kolektivnog imuniteta ne samo zbog necijepljenja, nego i dolaska stranih radnika čiji cijepni status nije poznat, a država dosad nije učinila ništa na regulativi njihova ulaska u zemlju.
Trebalo bi, smatra Bralić Lang, osigurati povlačenje podataka iz njihove matične države, a naše poslodavce i medicinu rada obvezati da od radnika traže informaciju o tome jesu li, i protiv kojih bolesti, cijepljeni.
Farmaceuti podsjećaju na važnost njihovog sudjelovanja u procesu cijepljenja i edukacije stanovništva.
U 19 zemalja EU, ali ne i Hrvatskoj, stanovnici se protiv gripe i pneumokoka cijepe u ljekarnama, a neke su uvele i cijepljenje pedijatrijskim cjepivima.
– Hrvatska je zrela za to. Pripremili smo i educirali oko 500 ljekarnika, a još 4.000 članova komore moglo bi proći takvu edukaciju, kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.