Hrvatska je sigurna od genetski modificirane hrane kako za ljudsku tako i za životinjsku prehranu, istaknuto je u četvrtak tijekom saborske rasprave o transparentnom označavanju genetski modificiranih prehrambenih proizvoda koje su jednoglasno pozdravili i vladajući i oporba. 

Definira se obavješćivanje o riziku u području genetski modificirane hrane za ljude i  životinje, rekao je državni tajnik Željko Plazonić, obrazlažući  predložene zakonske izmjene koje se usklađuju sa zakonodavstvom EU. 

Hrvatska se deklarirala kao država u kojoj se zabranjuje uzgoj genetski modificiranih biljaka, a svi proizvodi s 0,9 posto i više GM sadržaja moraju imati deklaraciju. Naime, manje količine GM-a ne zahtijevaju posebno označavanje jer se smatraju tehnološkom kontaminacijom.

S ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača definirane su i nove prekršajne odredbe od pet tisuća do 15.000 kuna.

U Hrvatskoj rade dva privatna i dva državna laboratorija za detektiranje genetski modificiranih sadržaja u prehrambenim proizvodima, a Plazonić je istaknuo da do sada oni nisu registrirali proizvode s više od 0,9 posto GM sadržaja. Poručio je i da se životinje u Hrvatskoj ne grane GM hranom.

Zakonskim izmjenama, koje u podržali klubovi i vladajućih zastupnika i oporbe, predviđeno je da kontrole provode sanitarni, veterinarski i poljoprivredni inspektori, a industrija će izdavati svoje deklaracije na proizvodu.

Tijekom rasprave Plazonić je kao neosnovanu odbacio repliku Nadice Dreven Budinski (HDZ) da potrošači nemaju povjerenja u analize hrana jer smatraju da ih naručuje industrija, odnosno sami proizvođači.

"Ne može industrija naručivati analize jer bi se to kosilo s 'elementarnim radom inspekcijskih nadzora'", odgovorio je državni tajnik te pozvao da se ne plaši građane nečim to ne postoji na našem tržištu.

Marić (SDP): Nepovjerenje potrošača u deklaracije

Renata Sabljar Dračevac (Klub Socijaldemokrata) podsjetila je na primjenu genetski modificiranih sastojaka u medicini, na upotrebu genski modificiranog inzulina i cjepiva protiv hepatitisa B koje je proizvedeno genetskim inženjeringom.

Na nepovjerenje potrošača u deklaracije, posebno u segmentu GM hrane upozorila je  Andreja Marić (Klub SDP-a). 

"Potrošači imaju pravo na izbor, na jasne deklaracije i potpune informacije čemu bi trebalo pridonijeti i ovo usklađivanje s EU uredbom", poručila je.

Ivan Kirin (Klub HDZ-a) upozorio je da se u Hrvatsku i EU godišnje uveze oko 25 milijuna tona GM soje, te da mesni i mliječni proizvodi od životinja koje su se hranile GM usjevima ne moraju biti deklarirani te da zato ne znamo sljedivost mesa i mliječnih proizvoda koje jedemo.

Naveo je i da se mogu prodavati proizvodi koji sadrže GM uljenu repicu, soju, kukuruz i pamuk pri čemu ne moraju imati oznaku ako je taj sadržaj ispod 0,9 posto.

"Tih 0,9 posto nema uporišta u znanstvenom istraživanju, ta je brojka izmišljena i svojevrstan je kompromis između proizvođača i regulatornih tijela", ustvrdio je Kirin te dodao da sanitarna inspekcija godišnje utvrdi između 10 i 20 posto proizvoda s GM sadržajem, ali ispod 0,9 posto.

Benčić: Izostanak strategije oko politike hrane

Sandra Benčić (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) težište svoje rasprave stavila je na izostanak bilo kakve strategije u Hrvatskoj oko politike hrane.

Upozorila je da sadašnja intenzivna, industrijski bazirana proizvodnja nanosi štetu životinjama i tlu,  te se zauzela za održivu proizvodnju, kraće dobavne lance, neotradicionalni prehrambeni sustav i zelenu javnu nabavu u gradovima.

I Marin Miletić (Klub zastupnika Mosta)  pozdravio je predložene zakonske izmjene kao napore u očuvanju zdravlja građana te istaknuo važnost samodostatnosti Hrvatske, da budemo neovisno u pogledu energije, hrane i vode.

Povezane vijesti

• Spajanje agencija nije donijelo uštede
• Sabor o članovima Nacionalnog zdravstvenog vijeća
• Sabor u petak o stanju u zatvorima, planu usklađivanja sa pravnom stečevinom EU