Hrvatski sabor raspravio je u srijedu Prijedlog izmjena Zakona o osiguranju kojima su izmijenjene odredbe u odnosu na izračun minimalnog potrebnog kapitala, uvjete koje trebaju ispuniti društva za osiguranje te iznose uključene u velike rizike, a kunski se iznosi zamjenjuju eurima.

Prijedlog izmjena Zakona o osiguranju donosi se u svrhu njegove ujednačene primjene i radi usklađivanja sa zakonskim propisima  Europske unije, obrazložio je državni tajnik MInistarstva financija Stipe Župan.

Prijedlogom zakona propisuje se obveza ishođenja prethodnog odobrenja Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje i uvjeti za odbijanje izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora. Također se regulira prestanak važenja i ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora čime se osigurava standard za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora neposrednom provjerom navedenih uvjeta, s obzirom na ulogu i važnost nadzornog odbora u društvu za osiguranje.

Proširen je i krug posrednika u osiguranju tako što je leasingdruštvima dana mogućnost obavljanja poslova distribucije osiguranja.

Raspravljen je i Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju.

Sekuritizacijom su obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu ili vjerovniku - obično kreditnoj instituciji ili trgovačkom društvu - omogućuje refinanciranje skupa kredita, izloženosti ili potraživanja, kao što su stambeni krediti, krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice ili potraživanja od kupaca njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire kojima se trguje.

Zajmodavac objedinjuje i "preoblikuje” portfelj svojih kredita i raspodjeljuje ih u različite kategorije rizika za različite ulagatelje, čime se ulagateljima omogućuje pristup ulaganjima u kredite i druge izloženosti kojima inače ne bi imali izravan pristup. Povrat od ulaganja ulagatelji ostvaruju iz novčanih tokova odnosnih kredita. Sekuritizacija je važan element za dobro funkcioniranje financijskih tržišta. Dobro strukturirana sekuritizacija, obrazloženo je, važan je kanal za diverzifikaciju izvora financiranja i širu raspodjelu rizika unutar financijskog sustava Europske unije.

Sekuritizacija omogućuje širu distribuciju rizika financijskog sektora i može pomoći osloboditi bilance inicijatora kako bi se omogućilo daljnje kreditiranje gospodarstva. Također, može poboljšati učinkovitost u financijskom sustavu i osigurati dodatne prilike za ulaganja. Sekuritizacija može biti poveznica između kreditnih institucija i tržišta kapitala, što će neizravno donijeti korist poduzetnicima i građanima, stoji u obrazloženju.

Boris Lalovac (Klub SDP-a) najavio je potporu tom zakonskom prijedlogu i dodao kako se njime propisuju dostavljanju izvješća Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), proširuje se krug posrednika u osiguranju i uvjet za preprodavanje vrijednosnih papira. 

Anton Kliman (Klub HDZ-a) također je najavio potporu zakonskom prijedlogu radi smanjenja financijskih rizika što je, istaknuo je,osobito važno u vrijeme financijske krize.

Potporu zakonskom prijedlogu najavio je i Stjepan Čuraj (Klub HNS-a). 

Povezane vijesti

• Tri turistička zakona nisu reformska
• Sabor u petak o izmjenama Zakona o osiguranju
• Sabor podupro prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju