(Hina/EPA)
Zastupnici su u srijedu podržali izmjene Zakona o biljnom zdravstvu istaknuvši važnost zdravstvene ispravnosti bilja i sprječavanja unosa karantenskih štetnika koji negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju i šume, a oporba je zatražila zabranu uporabe herbicida Glifosata.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je da će se izmjenama i dopunama tog zakona unaprijediti nacionalno zakonodavstvo u dijelu u kojem do sad nije bio propisano te će se učinkovitije provesti zdravstvena zaštita bilja.
Uz to, njima se predviđa uspostavljanje informacijskog sustav koji će se koristiti za prikupljanje informacija o štetnim organizmima te će se detaljnije propisati i odredbe koje se odnose na unos određenog bilja te biljnih proizvoda i drugih predmeta u graničnom području.
Također, rekao je Majdak, izmjenama i dopunama se detaljnije propisuju postupci za odobravanjem rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju te se osigurava i dodatna nadogradnja aplikacije za praćenje deset novih štetnih organizama.
Miletić: Glifosat zabranila Austrija i Tajland, o tome razmišlja i Njemačka
Upozorivši na važnost suodnosa između zdravlja bilja i zdravlja čovjeka Ante Kujundžić i Marin Miletić (Klub Mosta) založili su se da se u zakonu zabrani herbicid Glifosat čiji su se tragovi našli u u više od 750 proizvoda koji se mogu naći na trgovačkim policama. Uz to, Kujundžić je kazao i da je istraživanje u 18 zemalja Europe, među kojima je bila i Hrvatska, pokazalo da četvorica od deset Hrvata u organizmu imaju koncentraciju kiseline koja nastaje razgradnjom Glifosata.
I Miletić je upozorio na štetnost tog herbicida na ljudsko zdravlje kazavši da su ga zabranile zemlje poput Austrije i Tajlanda, dok Njemačka razmišlja o tome, a na razini EU 15. prosinca ističe odobrenje za korištenje Glifosata. Stoga je pozvao i hrvatsku Vladu da se zabrani taj herbicid.
Za zabranu Glifosata založio se i Nikša Vukas (klub Socijaldemokrati) . Naglasio je i važnost tog zakona koji je, rekao u državnom interesu jer se mora spriječiti unos karantenskih štetnika te nam se ne smije dopustiti, poručio je, da padnemo na tom testu.
Upozorivši na utjecaj klimatskih promjena na biljno zdravstvo, Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) rekla je da će one dovesti do nekih štetnika koje do sada nismo imali u našoj zemlji dok će neki drugi i nestati. "Stvari će se mijenjati i moramo voditi računa da to na vrijeme prepoznamo", poručila je.
Vezano uz uvođenje informacijskog sustava kazala je da to kod njih izaziva ozbiljnu zabrinutost koja se, poručila je, temelji na nedavnim iskustvima oko uhićenja bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac zbog afere Software. Poručila je i kako ne bi bilo dobro da informacijski sustav, kada je riječ o biljnom zdravstvu, završi onako kako su završile priče o nekom drugom informacijskom sustavu.
Ban Vlahek: Kada aplikacija za praćenje štetnih organizama
I Boška Ban Vlahek (Klub SDP) upozorila je kako se ne zna u kojoj godini će se nadograditi aplikacija za praćenje deset novih štetnih organizama niti koliko će koštati njezino održavanje.
Ističući kako je zdravstvena ispravnost bilja od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume i biološku raznolikost, Ljubomir Kolarek (Klub HDZ) rekao je da bez biljne proizvodnje ne bi bilo niti hrane za ljude niti životinje. No, upozorio je i da ogroman niz štetnih organizama i biljnih bolesti ugrožava proizvodnju hrane na globalnoj razini, utječe na produktivnost i biološku raznolikost šuma te divlju floru prirodnog okoliša.
Naglasio je i da se tim izmjenama i dopunama zakona štiti teritorij naše zemlje od štetnih organizama što će doprinijeti sigurnijoj poljoprivrednoj proizvodnji i osiguranju bolje zaštite šuma.
U pojedinačnoj raspravi Miro Bulj (Most) podsjetio je kako njegov prijedlog zakona o zabrani Glifosata stoji dvije godine u saborskoj proceduri upozorivši da iza tog herbicida stoji međunarodna korporacija Monsanto i razni lobiji iako, kako je kazao, Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je on kancerogen.
Zastupnici su podržali i Izviješće o radu saborskog Odbora za europske poslove za razdoblje od 22. srpnja 2020. do 15. prosinca 2021.