ZAGREB

Sabor: Oporba traži beskamatni moratorij na otplatu kredita

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Oporba je u četvrtak zatražila beskamatni moratorij na otplatu kredita i to na godinu dana u raspravi o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima predloženima kako bi građani, kojima dio primanja odlazi na ovrhe, lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice zbog epidemije koronavirusa,

Davor Bernardić (Klub SDP-a) naglasio je kako SDP traži motatorij na otplatu kredita i kamata na godinu dana ustvrdivši da vladajući štite interese banaka i njihov ekstraprofit u uvjetima koronakrize što je nedopustivo. 

Upozorio je da banke tjeraju građane u dodatne troškove tako da ih moratorij košta više od pola mjesečne rate. Pozvao je predsjednika Sabora da već u petak stavi na glasanje SDP-ove prijedlog od moratorij na otplatu kredita na godinu dana.  

Aleksić: Prijedlog zakona je neustavan jer ne obuhvaća samo one koje ovršuje Fina

Goran Aleksić (Klub Snaga, nezavisni i Nova politika) smatra kako je predloženi zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima neustavan, jer obuhvaća samo dio građana i to onih koje ovršuje Fina, ali ne i onih koje ovršuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Naglasio je kako očekuje da Ministarstvo pravosuđa izradi izmjene Ovršnog zakona u najkraćem mogućem roku, jer postoje brojne pravne praznine koje, kako je rekao, omogućuju "prekomjerno granatiranje građana". 

Aleksić smatra kako je nužno uvesti moratorij na otplatu kredita bez kamata i dodatnih troškova za nelikvidne građane i tvrtke.

Optužio je banke da su nepoštenim poslovanjem "opelješile" građane za 20 milijardi kuna i da je red da im taj novac vrate.

Škibola traži "porez solidarnosti" bankama i teleoperaterima

Marin Škibola (Nezavisna lista mladih) rekao je kako podržava predloženi zakon koji će pomoći građanima. Ustvrdio je kako su teleoperateri i banke najveći vjerovnici hrvatskih građana, da se njihov profit broji u milijardama kuna i im sustav pogoduje.

Potrebna je njihova solidarnost, smatra Škibola i predložio uvođenje "poreza solidarnosti" bankama i teleoperaterima, jer, kako je rekao, oni koji najviše zarađuje trebaju podnijeti najveći teret.

Optužio je HNB da je dopustila toksične kredite vezane uz švicarski franak i nezakonito poslovanje RBA kreditnih zadruga.

Anka Mrak Taritaš (Klub Glasa)  smatra kako je ključno pitanje koliko još Hrvatska može izdržati ovakvo stanje i dodala kako u travnju očekuje još jedan Vladin set mjera.

Drži kako je najvažnije da što više ljudi nakon izlaska iz krize "ostane na nogama". Pozvala je Vladu da ne  živi u "kuli od bjelokosti", nego da sluša i druga mišljenja, da na njih ne odmahuje rukom i naziva ih populizmom.

Mrak-Taritaš: Moratorij kakav nude banke isti je kao i prije koronakrize

Moratorij na otplatu kredita kakav nude banke nema veze s koronakrizom i takav su nudile i prije nje - uz  naplatu kamata i dodatnih troškova. Ne smije se nikoga ostaviti na milost i nemilost bankama i treba nam rješenje za to u novom paketu mjera, poručila je Mrak Taritaš.

Davor Vlaović (HSS) smatra kako je predloženi zakon dobar, ali da s s njime kasni te zatražio da se zakonski uredi moratorij na otplatu kredita, jer prema postojećem modelu bankama omogućava isti ili čak i veći profit, a građanima prijeti blokada.   

Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako su banke "izmuzle" milijarde od hrvatskih građana na kamatama i raznim naknadama, pune su novca i ništa im ne predstavlja da omoguće beskamatni moratorij na otplatu kredita. 

Vlada nema hrabrosti to zakonski regulirati, ali je zato bankama u Hrvatskoj omogućila ostvarivanje ekstraprofita, a građane upućuje na dogovor s njima.

Prijedlogom zakona omogućava se privremeni zastoj svih ovrha na novčanim sredstvima po računu fizičkih osoba, čime će se fizičkim osobama omogućiti raspolaganje svim primanjima koja primaju na račune u bankama, kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju.

Također, zakonskim se prijedlogom regulira i zastoj tijeka zatezne kamate za vrijeme trajanja posebnih okolnosti te one ne teku za vrijeme dok traju posebne okolnosti, stoji u obrazloženju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter