(Hina/EPA)
Prijedlogom izmjena Zakona o osnivanju Agencije za ugljkovodike, koji je raspravljen u četvrtak u Hrvatskom saboru, povećat će se ovlasti Agencije i uskladiti njezine aktivnosti vezane uz istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i podzemno skladištenje plina.
Dodatno će se proširiti njezino sudjelovanje u postupku izmjena prostornih planova te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva, rekao je državni tajnik za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.
Treba produžiti rokove za dostavu izvješća Vladi, jer postavljeni rokovi nisu realni s obzirom na to da godišnji financijski izvještaji, koji su sastavni dio izvješća o radu Agencije, nisu dostupni do 31. siječnja svake godine.
Uzimajući u obzir cjelokupnu proceduru predaje izvješća Vladi, gotovo je nemoguće u propisanom roku ispuniti zakonsku obvezu. Izmjenom zakona postići će se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave tako da će se u pojedinoj odredbi brisati riječ „središnjeg“, stoji u obrazloženju zakonskog prijedloga.
Milatić je rekao da Hrvatska iz domaćih izvora proizvodi samo 18 posto potrebnih količina nafte, stoga nastoji pronaći nove izvore. Logika je kod proizvodnje obnovljivih izvora energije da se nadomješta razlika između tržišne i proizvodne cijene, kako bi se održala rentabilnost.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centar-Glas) rekla je da Agencija, kao izvršno tijelo Vlade, treba upravljati resursima i voditi računa o njima, jer ako ona ne zna gdje su potencijali za istraživanje i eksploataciju, onda to ne može znati nitko drugi.
Vesna Vučemilović (Klub Domovinskog pokreta) drži kako bi trebalo sačuvati zalihe ugljikovodika kao sirovinu za organsku kemijsku industriju. Upitala je gdje je Hrvatska kada je riječ o korištenju solarnih panela, založivši se za osnaživanje malih proizvođača električne energije i energetskog zadrugarstva, kao i izgradnju hidroelektrana i reindustrijalizaciju zemlje.
Ante Deur (Klub HDZ-a) najavio je podršku zakonskim izmjenama naglasivši kako je istraživanje i eksploatacija ugljikovodika snažan poticaj razvoju industrije i pratećih djelatnosti, kao i gospodarskom rastu.
U Hrvatskoj postoji 60 eksploatacijskih polja, 57 na kopnu i tri na moru. Agencija je od izuzetne važnosti jer osigurava optimalno gospodarenje ugljikovodicima i zalihama naftnih derivata, kao i geotermalnim izvorima, istaknuo je Deur.
Branko Grčić (Klub SDP-a) naglasio je obvezu investitora kod saniranja napuštenih bušotina nakon završene eksploatacije, upitavši je li sanirana platforma Ivana D koja je nedavno potonula i postoji li opasnost za okoliš.