KAKO JE TO MOGUĆE?
Pravila koja vrijede za pravne subjekte istodobno ne vrijede i za državu! Ona, naime, vrši prisilnu naplatu svojih potraživanja KAO DA NI COVIDA NI ZAKONA NEMA!
Ilustracija (Arhiva)
Pravni stručnjaci smatraju kako država za takvu prisilnu naplatu nema pravnog osnova. Odnosno, ne postoji pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave po kojoj bi FINA mogla postupati. Jedan od uvjeta da bi doneseno rješenje o ovrsi moglo postati pravomoćno i ovršno jest da ono bude dostavljeno ovršeniku
Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, koji je zbog posljedica koronakrize stupio na snagu 1. svibnja, zaustavljena je na tri mjeseca mogućnost provedbe svih ovršnih postupaka. Budući da je sredinom srpnja Vlada zaključila da okolnosti uzrokovane pojavom bolesti Covid-19 i dalje nedvojbeno utječu na gospodarske aktivnosti u zemlji, donesena je odluka da se taj rok produlji do 18. listopada ove godine. Ministar financija Zdravko Marić tom je prilikom podsjetio da je zakon donesen kako bi se smanjila šteta nastala u gospodarskom poslovanju, i to zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pojavom pandemije Covida. Zakonom je propisano da za vrijeme trajanja tih okolnosti FINA, koja provodi ovrhe, zastaje s postupanjem u svim ovršnim postupcima, osim određenih propisanih izuzetaka.
Sjeli na račune
Tu je sad važno naglasiti da je, osim spomenutog Zakona o interventnim mjerama, 14. travnja 2020. na snagu stupio i Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Njime je pak propisano da Financijska agencija zastaje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike - građane i fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost ili se bave slobodnim zanimanjima. Međutim, to se, po svemu sudeći, ne odnosi i na državu te njena potraživanja, s obzirom na to da se od brojnih poduzetnika moglo čuti da im je, usprkos tome što bi to trebalo biti onemogućeno zakonima, na račune ovoga ljeta ipak sjela Porezna uprava.
To u principu znači da ona pravila koja vrijede za sve druge pravne subjekte koji zbog Covida moraju čekati 18. listopada da bi eventualno krenuli u prisilnu naplatu svojih potraživanja, istodobno ne vrijede i za državu! Ona, naime, vrši naplatu svojih potraživanja kao da ni Covida ni zakona nema! Pravni stručnjaci smatraju kako za takvu prisilnu naplatu ipak nema pravnog osnova. Odnosno, ne postoji pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave po kojoj bi FINA mogla postupati. Jedan od uvjeta da bi doneseno rješenje o ovrsi moglo postati pravomoćno i ovršno jest da ono bude dostavljeno ovršeniku.
Posebne okolnosti
Preporukom za postupanje nakon 1. svibnja, koje je Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 13. svibnja dostavio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pojašnjeno je da javni bilježnik za vrijeme zastoja može zaprimiti prijedlog za ovrhu, može poduzeti sve radnje koje prethode samom donošenju rješenja, dakle izraditi nacrt rješenja, kao i da rješenje o ovrsi može biti doneseno tek nakon prestanka važenja Zakona, a samim time i dostavljeno ovršeniku.
Neovisno što je riječ o preporuci koja nema obvezujuću snagu, njome se detaljnije pojašnjava odredba obvezujućeg Zakona o interventnim mjerama, a kojim je izričito propisan zastoj u svim ovršnim postupcima, te javni bilježnici postupaju po njoj. Konkretno, s obzirom na posebne okolnosti, te da je moratorij na ovrhe produljen do 18. listopada, rješenja o ovrhama bit će moguće dostaviti društvima tek nakon isteka tog roka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
