Ukrajinski grad Harkiv iz kojeg već tjednima pristižu vijesti o žestokim oružanim sukobima branitelja grada i ruskih agresora, prije ravno 80 godina bio je poprište jedne od najkrvavijih bitaka koje su se na istočnom frontu dogodile tijekom Drugog svjetskog rata. Naime, nakon što je nacistička 6. armija, pod zapovjedništvom generala Waltera von Reichenaua, krajem 1941. godine zauzela taj grad u završnoj fazi Operacije Barbarossa, Crvena armija ga je pokušala vratiti u ofenzivi pokrenutoj početkom svibnja naredne godine. Osam desetljeća kasnije povijest se Harkivu ponavlja, ali s izmijenjenim ulogama; s teritorija Rusije s kojeg su tada stizali osloboditelji, danas stiže agresija.

Baš kao i danas, vijesti iz ukrajinskog grada heroja i tada su punile naslovnice tiskovina širom svijeta, pa tako i u onima koje su se tiskale na prostoru kvislinške Nezavisne države Hrvatske. Na naslovnoj stranici novina "Nova Hrvatska" koje su počele izlaziti 12. studenog 1941., a prestale 6. svibnja 1945., nakon kapitulacije nacističke Njemačke i sila Osovine, objavljen je tekst, odmah ispod glave naslovnice, s naslovom "Bitka kod Harkova traje". Ispod tog teksta objavljen je tekst "Hrvati u borbama kod Harkova, pred početkom velike navale na boljševike", koji potpisuje, kako se navodi, redoviti dopisnik "Nove Hrvatske" čiji je izdavač "Ustaški nakladni zavod", a glavni urednik Vilim Peroš.

Radi se o jednom od najmračnijih razdoblja hrvatske povijesti u kojem su snage, čiji se uspjesi glorificiraju u "Novoj Hrvatskoj", bile u ulozi agresora i osvajača, no oba su teksta svakako zanimljiva kad ih se stavi u kontekst recentnih zbivanja u Ukrajini. Danas se na području cijele Ukrajine vode bitke, a posebno za Harkiv, koji zbog činjenice da se nalazi na svega 30-ak kilometara od ruske granice, očito predstavlja važnu geostratešku točku u oba ratna sukoba.

Grad koji su u 17. stoljeću osnovali Kozaci kao graničnu utvrdu u ratu s krimskim Tatarima brzo se razvijao i rastao, te je nakon Oktobarske revolucije i dolaska na vlast boljševika jedno vrijeme čak bio glavni grad Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Harkiv je i danas važno gospodarsko, kulturno i znanstveno središte Ukrajine, te nakon Kijeva drugi najveći grad u kojem živi milijun i pol stanovnika. Dio njih izbjegao je pred ratnim razaranjima, a oni koji su ostali u gradu vjerojatno nisu mogli ni sanjati da će biti dio tragičnih događanja vrlo sličnih onima o kojima su učili iz povijesnih knjiga.

Evo što je o njima, u petak 22. svibnja 1942. godine, u 119. broju, pisala "Nova Hrvatska".

Prvi tekst naslovljen je "Bitka kod Harkova traje, sovjetski napadaji slomili se uz teške gubitke". "Glavni stan Vodje Reicha, 21. svibnja. Vrhovno zapovjedništvo njemačke oružane snage objavljuje ovaj izvještaj: u prostoru Harkova traje bitka. Neprijateljski napadaji, koji su bili poduzeti od jakih skupina bojnih kola, slomili su se uz teške gubitke za neprijatelja. U tim borbama uništena su 63 neprijateljska bojna kola. Zračno oružje sudjelovalo je s jakim snagama i velikim uspjehom i borbama na tlu. U prostoru južno od jezera Iljmru, odbijeni su s teškim gubicima neprijateljski napadaji. Deveta divizija protuzrakoplovnih topola uništila je u borbama u prostoru oko Harkova do 20. svibnja 107 neprijateljskih bojnih kola. Protuzrakoplovna topnička pukovnija br. 91 postigla je na isteku svoju 101. pobjedu. Prva divizija protuzrakoplovne topničke pukovnije broj 12 uništila je 100 bojnih kola.

Harkov danas, u ratu s Rusijom

Na Malti su bombardirana uzletišta neprijatelja po danu i po noći. Pred južno-istočnom engleskom obalom njemački su bojni zrakoplovi oštetili jedan trgovački brod srednje veličine. Za vrijeme od 12. do 20. svibnja izgubilo je britansko zračno oružje 151 zrakoplov, od toga 36 na Sredozemlju i u Sjevernoj Africi. Za to isto vrijeme u borbi protiv Velike Britanije izgubljena su 43 vlastita zrakoplova. Poručnik Reichwald uništio je na dan 18. svibnja s jednim teškim protuzrakoplovnim topom u vremenu od nekoliko časaka 6 sovjetskih bojnih kola, koja su napadala i postigao time u ovome ratu svoju 27. pobjedu protiv bojnih kola", stoji u izvješću objavljenom s raznih ratišta.

Drugi tekst na naslovnici djelo je redovitog bečkog dopisnika "Nove Hrvatske", koji najavljuje nastavak nacističkog pohoda na prostor Sovjetskog saveza. Pod naslovom "Hrvati u borbama kod Harkova, pred početkom velike navale na boljševike" on piše: "Na pitanje koje se danas najviše u svijetu stavlja, kada će naime i na kojoj točci započeti velika europska navala na istočnom ratištu, ne može danas nitko dati odgovora. No, na njemačkoj strani naglašuju, da je do sada uvijek bila jaka strana njemačkog vodstva, što je znalo ugraditi u svoje nacrte čas iznenađenja i potpuno ga iskoristiti. S toga smijemo i sada očekivati, da će navala izbiti na točci, koju ne možemo izlučivati iz dosadašnjeg iskustva istočnog rata. Jedno je sigurno, da već započete djelatnosti neće više biti prekinute. Kada dobivamo vijesti o velikim uspjesima njemačke obrane kod Harkova onda s ponosom mislimo i na naše hrvatske junake, koji su igrali doličnu ulogu u obrani Harkova, pa i danas stoje u prvim redovima protiv jednog od posljednjih očajničkih pokušaja boljševika da promijene neumoljiv tijek rata".

Epilog te bitke iz svibnja 1942. godine bio je veliki poraz sovjetske armije. Crvena armija je do Harkiva stigla iscrpljena nakon uspješnoga zimskoga protunapada kojim je odbacila njemačke snage od Moskve, te su zapovjedivši daljnje napredovanje njezini zapovjednici pogrešno procijenili potencijal Wehrmachta te precijenili vojne sposobnosti svojih vojnika. Rezultat toga bio je uspješan njemački protunapad kojim su napredujuće sovjetske snage odsječene i okružene, a procjenjuje se da je u desetak dana bitke, koja je trajala do 28. svibnja 1942., Crvena armija izgubila više od 200 tisuća vojnika.

Povezane vijesti

• IVO GOLDSTEIN U PULI O NDH: Koja je najveća luka 1941. u Hrvatskoj? Banja Luka
• Legenda hrvatske glazbene scene i povremeni stanovnik Poreča o tome kako je njegova obitelj postala jedna od samo dvije židovske obitelji koje su uspjele preživjeti NDH u Zagrebu
• JESTE LI ZNALI? Pojavila se inicijativa da se 16. prosinca proglasi Danom hrvatskih branitelja Istre jer se na današnji dan za Pulu dogodilo nešto izuzetno važno i spasonosno