KIJEVO/KNIN
Općina Kijevo želi sjedište JU Parka prirode Dinara
(Hina/EPA)
Općina Kijevo želi postati sjedištem buduće javne ustanove novoproglašenog Parka prirode Dinara, jer je baš ona prije 15 godina pokrenula inicijativu za proglašenjem najviše hrvatske planine 19. parkom prirode u Hrvatskoj, ističe općinska načelnica Lidija Slavić.
"Kada smo od susjednih općina i gradova zatražili suradnju i financijsku potporu, mahom smo odbijeni, da ne kažem i ismijavani. Na prvim sastancima iskazali smo interes i namjeru da u našoj općini bude sjedište, što smo potkrijepili činjenicama o našim aktivnostima po pitanju zaštite", rekla je za Hinu načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić.
Zahtjeve općina i gradova koji nisu sudjelovali u 15- godišnjoj proceduri, a sada iskazuju želju za sjedištem javne ustanove kijevska načelnica smatra neozbiljnim i nekorektnim.
Mišljenja je da bi zbog sjedišta Parka prirode Dinara bilo zainteresiranih povratnika u općinu u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva živi 417 stanovnika.
Na pitanje što bi Kijevu značilo sjedište Parka, apostrofira jačanje turističke ponude i potražnje, aktivaciju OPG-ova na proizvodnji hrane, pića i suvenira te stavljanje u funkciju općinske infrastrukture.
" Općina Kijevo raspolaže sa četiri nekretnine u svojem vlasništvu, s tim da su tri nekretnine u samom centru naše općine na državnoj cesti D1 koje su useljive odmah, a četvrta koju je potrebno obnoviti se nalazi u podnožju Dinare, odgovorila je na pitanje o infrastrukturi, uz dodatak da i za potrebe izgradnje nove zgrade imaju dovoljno velikih čestica unutar građevinske zone.
Općina Kijevo je imala je i podršku Šibensko-kninske županije u sufinanciranju izradu Stručne podloge za zaštitu Dinare.
Podrška kninskog gradonačelnika Jelića, ne i ekološke udruge Krka Knin
Podršku Kijevu daje gradonačelnik Knina Marko Jelić. Podršku susjednoj općini objašnjava činjenicom da je ona pokrenula priču, financirala većinu toga te da ima sve infrastrukturne preduvjete.
Na pitanje znači li njegova podrška to da Knin nema interes postati sjedište Parka, Jelić odgovara da Knin ima interes, ali tek ako Kijevo koje najviše zaslužuje sjedište to eventualno ne može.
"Grad Knin je spreman prihvatiti sjedište PP Dinara u Kninu. Poslije Općine Kijevo mi smo drugi po zaslugama jer smo politički revitalizirali priču o zaštiti Dinare, ali na temelju onoga što je Općina Kijevo pripremala desetak godina", rekao je Jelić i dodao da će Knin imati koristi od zaštite Dinare bez obzira na to gdje će biti sjedište javne ustanove parka prirode.
Da će ta korist za građane Knina biti daleko manja ako sjedište bude u nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave smatra, pak, kninska aktivistica Inga Kukolj, tajnica Ekološke udruge Krka Knin. Proglašenje PP Dinara prilika je za razvoj Knina, zapošljavanje i zaustavljanje odlaska stanovništva. Sjedište veće ustanove poput parka prirode trebalo bi biti u većem središtu koje ima i ostalu infrastrukturu poput bolnice i pošte, mišljenja je Kukolj. Ističe da Knin ima i obnovljenu zgradu u kojoj bi moglo biti sjedište.
S obzirom da se očekuje veći broj posjetitelja, manje jedinice lokalne samouprave bi na svom području imale masovni a ne održivi turizam, smatra Kukolj. Ona zahvaljuje Općini Kijevo koja je dala najveći doprinos proglašenju PP Dinara te zaključuje kako bi umjesto političke odluke o sjedištu - bilo bolje pitati građane.
Hrvatski sabor je u veljači jednoglasno donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, kojim će upravljati posebna javna ustanova. PP se prostire se na 63.052 hektara, od kojih 63 posto otpada na područje Splitsko-dalmatinske, a 37 posto na Šibensko-kninsku županiju. Park prirode Dinara obuhvatio je planinski masiv koji tvore Dinara, Troglav i Kamešnica, uključujući i Sinjal (1831 mnm) kao najviši planinski vrh u RH, izvore i gornji vodotok rijeke Cetine, kao i Vrličko i Paško te Hrvatačko polje.
Hrvatska Vlada u roku od godine dana od donošenja zakona treba uredbom osnovati javnu ustanovu Parka prirode Dinara.
Komentar Branka Kerete na članak
Je li proglašenje Parka prirode Dinara, ali bez osnivanja javne ustanove koja će njime upravljati, predizborni mamac za birače u sredinama koje pretendiraju da će upravo oni (do)biti sjedište buduće ustanove ?
Proglašenje Dinare parkom prirode je od strane svih ljubitelja prirode u Lijepoj našoj primljeno s velikim zadovoljstvom, a to zadovoljstvo u Kijevu je još i veće jer se opravdano nadaju da bi se napokon mogle ostvariti njihove želje za revitalizacijom i demografskom obnovom sela. Motiv demografske obnove Kijeva kod pokretanja inicijative za zaštitu Dinare bio je odlučujići čimbenik da pokrene ovaj projekt.
Uz ekološke razloge za pokretanje postupka proglašenja Dinare Parkom prirode razlog je bilo i očekivanje da će sjedište buduće ustanove koja će upravljati zaštićenim područjem biti u Kijevu i da će tim relativno malim ulaganjem država bar dijelom vratiti dug Kijevu i potaknuti njegovu demografsku obnovu.
Na našu žalost danas je demografska obnova potrebna u svim dijelovima naše domovine, a ovom prilikom želim naglasiti kijevske razloge za to.
Osim 25 žrtava u Domovinskom ratu i progonstva čitavog stanovništva što je dijelom poznate široj javnosti, Kijevo je u 20.stoljeću pretrpjelo ogromne ljudske gubitke na koje ovom prilikom ukazujemo.
U Prvom svjetskom ratu poginula su 53 Kijevljana.
Prema popisu stanovništva iz 1931. godine Kijevo je imalo 2.707 stanovnika, a prema neslužbenim podacima dobivenim od starijh mještana, pred II. svjetski rat taj broj je iznosio više od 3.500 stanovnika. Prvi službeni popis poslije Drugog svjetskog rata proveden 1948.g bilježi 1.741 stanovnika Kijeva, što u odnosu na popis iz 1931. g. predstavlj gubitak 966 stanovnika ili 36 % . Prema istraživanju pokojnog prof.Ante Jurića-Arambašića koje je objavljeno u "Kijevskom žrtvoslovu" (Zagreb, 2005.) tijekom Drugog svjetskog rata stradao je 451 Kijevljanin , kao civil ili hrvatski vojnik uz još 12 naknadnih žrtava Drugog svjetskog rata, pa broj žrtava Drugog svjetskog rata u Kijevu iznosi zastrašujućih 553 žrtve.
Demografsko uništavanje sela nastavljeno je i poslije rata tako da u njemu nije osnovano nikakvo državno gospodarstvo, a život u selu je otežan i time što nije imalo ni električnu energiju, pa je elektrificirano tek 1969.g., dok je dionica najvažnije državne ceste Zagreb-Split koja prolazi kroz Kijevo među zadnjima asfaltirana. Sve to je znatno doprinijelo raseljavanju Kijevljana.
Pred Domovinski rat Kijevo je imalo 1.276 stanovnika, a na zadnjem statističkom popisu iz 2011.g taj broj je iznosio svega 417 stanovnika dok je današnji broj vjerojatno manji za još stotinjak stanovnika.
Načelnica općine gđa Slavić s pravom ističe materijalne resurse koje općina Kijevo ima u vlasništvu i spremna je staviti ih u funkciju javne ustanove koja će upravljati Parkom prirode i time želi naglasiti da bi odabir Kijeva za sjedište Parka, državu jako malo koštao.
Kijevo bi kao sjedište buduće javne ustanove Parka prirode Dinara moglo biti dobar pokušaj početka demografske obnove o kojo se u Lijepoj našoj puno priča, ali tako malo radi. Sredstva koja država svakako mora izdvojiti za funkcioniranje javne ustanove na taj način bi imala dvostruki učinak : zaštitu prirode i zaštitu ljudi i sela koji su Hrvatskoj tako puno dali, a danas se na žalost nalaze pred izumiranjem.
S poštovanjem,
Branko Kereta
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
