Nema za sada u Europi Covid putovnica, već se 'uvode' tamno crvene zone iz kojih će se putnici prije odlaska morati testirati, a po dolasku ići u karantenu. Rezultat je to dogovora europskih čelnika, nakon dugotrajnih razgovora i pregovora u kojima Europska unija nastoji naći najbolje rješenje. Čelnici Europske komisije, među kojima je i predsjednica Ursula von der Leyen tvrde da virus ne bira granice država i da postoje zone unutar država u kojima je više prisutan. Na summitu na kojem se raspravljalo kako dalje bilo je i onih koji su smatrali da je za budućnost turizma u Europi bolje uvesti covid putovnice, koje bi omogućile bržu prohodnost, ali taj stav na kraju nije prihvaćen.

Hrvatska također nije bila među onim zemljama koje su zagovarale posebne putovnice, ali još je dugo do ljeta pa nije moguće predviđati što se do tada može dogoditi. Tako covid putovnice nisu još otpisana stvar, ali ih u ovom času sigurno neće biti. Iz Bruxellesa je stiglo i upozorenje da se izbjegavaju putovanja koja nisu nužna. ”Uvjereni smo da se, kada je riječ o putovanjima koja nisu nužna, restrikcije trebaju razmotriti”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, ali se zauzeo i za otvorene granice u Europi. 

Ciljane mjere

”Kako bi naše unutarnje i vanjske granice bile otvorene, potrebne su nam ciljane mjere koje nas čuvaju. Moramo redefinirati svoje mapiranje kako bismo identificirali područja visokog rizika uvođenjem tamnocrvene kategorije. Sva nebitna putovanja moraju se jako obeshrabriti”, kaže predsjednica EK nakon što je Europska unija 'pretvorena' u jedinstvenu epidemiološku zonu. Opće zatvaranje granica tako ne dolazi u obzir, ali sada treba vidjeti kako će sve ovo funkcionirati.

Činjenica je da se iz mjeseca u mjesec mjere mijenjaju, da je sve teže kontrolirati zemlje unutar EU da budu jedinstvene u provođenju mjera, ali i da postoje razni pogledi na sadašnju korona krizu. Sada se navode i otežavajuće okolnosti ako bi se uvele covid putovnice, neke su medicinskog karaktera, a neke zadiru i na područje ljudskih prava. Ali, ni na ovom summitu nije otklonjena mogućnost da se u budućnosti, ako se situacija pogorša, ponovo mogu mijenjati mjere, pa i one koje se odnose na putovanja po Europi. Svi sada pozorno čekaju vidjeti kako će ići cijepljenje i hoće li građani zaista biti zaštićeni, ali postoji strah i od novih sojeva virusa.

Tako inicijativa o covid putovnicama koju je pokrenuo grčki premijer Kyriakos Mitsotakis je i dalje 'na čekanju', ali je šef grčke vlade zajedno sa austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom i danskom premijerkom Mette Frederiksen zatražio da se ubrza i postupak registracije novih cjepiva. Prije svega se to odnosi na cjepivo AstraZenece razvijeno na sveučilištu Oxford, kojeg je Europska unija najviše i nabavila. Europska agencija za lijekove je u završnoj fazi ispitivanja, a grčki premijer kaže da se ne radi o političkom pritisku kako bi se postupak još više ubrzao. Zauzeo se i za brzu isporuku dogovorenih količina cjepiva, što sada nije slučaj. ”Nema vremena kada je riječ o koroni za gubljenje”.

Kurz je izrazio nadu da će sljedeći tjedan biti donesena odluka oko cjepiva AstraZenece, ali za sada nitko ne govori o problemu da je to cjepivo po prvim saznanjima znatno manje učinkovito o američkog. Sigurno je, ako se potvrdi manja učinkovitost, da će se ljudi i dalje željeti cijepiti s američkom cjepivom kojeg očito nema dovoljno za sve. Pogotovo sada kada je novi američki predsjednik Joe Biden najavio da bi u prvih 100 dana njegov predsjedništva trebalo u Americi cijepiti 100 milijuna ljudi.

Korona kriza je još jedanput pokazala i krizu u samoj Europskoj uniji, jer su reakcije Bruxellesa spore i često neefikasne, a kulminacija se vidi i sa cjepivom. Dok Europska komisija sporo nabavlja nove količine cjepiva za svoje članice sve je više zemalja koje nalaze alternativne puteve da dođu do cjepiva. U ovom času vidimo i apsurd da Srbija masovno cijepi svoje stanovništvo, ima na raspolaganju američko, rusko i kinesko cjepivo, a u Hrvatskoj je do sada cijepljeno svega 1 posto građana.

Iako Ursula von der Leyen inzistira da Europska unija i dalje nabavlja cjepivo za sve zemlje, pitanje je hoće li to uopće biti moguće. Prvo su demantirane glasine da je Njemačka nabavila mimo Unije veće količine cjepiva, a sada mađarski premijer Viktor Orban bez imalo straha najavljuje poslove sa Rusima oko nabavke njihovog cjepiva.

Države članice EU jednoglasno su odobrile Preporuku Vijeća kojom se uspostavlja zajednički okvir za upotrebu brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata Covid-19 testova u cijeloj Europskoj uniji. To je središnji alat koji pomaže ublažiti širenje virusa i pridonijeti nesmetanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Navedena preporuka Vijeća dogovorena je pismenim postupkom i nije povezana s videokonferencijom čelnika EU-a.

Potraga za cjepivom nastavlja se punom žestinom u svijetu, više nitko ne pita ni za cijenu, pa tako Južna Afrika plaća 2,5 puta veću cijenu od Europske unije, ali zato dobiva i veće količine cjepiva. Nakon što su dvoznamenkasti porasti zabilježeni u osam europskih država od studenog raste i raspoloženje Europljana prema cijepljenju. Ali, još uvijek je jako mala procijepljenost stanovništva, tako da su Danska i Malta cijepile 3 posto svoje populacije, a Nizozemska i Francuska svega 1 posto. Mnogo je problema, od logističkih kako čuvati i distribuirati cjepivo do administrativnih prepreka. Tako je pitanje hoće li se uopće postići cilj da se do ljeta cijepi 70 posto Europljana. 

Brži Britanci

Bruxelles je potpisao šest ugovora o nabavci cjepiva, što bi ukupno značilo kupnju 2 milijarde doza. Ali, Pfizer je već najavio privremeno smanjivanje slanja cjepiva, a tek u veljači bi se nadoknadile količine koje su bile planirane za siječanj. Velika Britanija koja je izašla iz EU je mnogo brža i efikasnija, puno ranije je odobrila cjepivo i ima plan da se masovno cijepljenje provede znatno brže nego u zemljama EU. A 81 posto građana Britanije spremni su primiti cjepivo, dok je recimo u Švedskoj manji interes i 66 posto građana želi se cijepiti. Raspoloženje prema cijepljenju raste u svim zemljama, pa i u najskeptičnijoj Francuskoj. U studenom je svega 32 posto ispitanika bilo spremno cijepiti se, a sada je taj broj porastao na 46 posto. U Njemačkoj se želi cijepiti 59 posto građana, u Danskoj 80 posto, Finskoj 69 posto, Španjolskoj 71 posto.

U Hrvatskoj je na sreću epidemiološka situacija sada dobra, ali oprez i dalje ostaje. Ovog će se vikenda razgovarati o ublažavanju mjera, a postoje brojni prijedlozi. Kako se čini, prvi na redu bit će stariji ljudi iz domova koji su se cijepili i moći će vidjeti članove svoje obitelji. Mogu se očekivati i nove mjere vezane za školsku djecu, a kako se čini tek na kraju bit će ugostitelji. Postoje i prijedlozi da se omogući rad ugostiteljima koji imaju terase, ali je teško reći što će od svega toga biti prihvaćeno i kada.

Sada treba vidjeti i što će biti s tim tamnocrvenim zonama i koliko će se sve to odraziti na turizam. Interes je Hrvatske da se do ljeta situacija donekle stabilizira, ali to naravno ne ovisi ni o EU, ni o novim mjerama, već o epidemiološkoj situaciji. Svi u Europi se boje i novih sojeva i kako će se ponašati cjepivo kada je riječ o modifikacijama virusa, ali to su već druga pitanja s kojima se prije svega susreću stručnjaci. A kao što znamo iz prošlosti o svemu tome i ne znaju previše.

I dok Europljane brine kako do cjepiva i kako uopće putovati iz države u državu, Amerika je također zabrinuta što će se događati. Biden je donio uredbe o nošenju maski, a predviđa i crni scenarij o 500.000 mrtvih prije nego što se mogu očekivati bolje vijest. Dr. Anthony Fauci bit će američki predstavnik u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja je podbacila u ovoj krizi od samog početka. Sve u svemu, čekaju nas i dalje sve u svijetu neizvjesni mjeseci, nimalo lagani. Opuštanja neće biti, bar do ljeta.

Povezane vijesti

• Njemačka upozorila svoje građane da ne putuju u Dubrovnik
• PUTNICI KOJI SE VRAĆAJU IZ ISTRE U NJEMAČKU VIŠE NE MORAJU U SAMOIZOLACIJU Njemačka ocijenila da je Istra sigurna "zelena" zona
• Srbija pripremila digitalne certifikate o cijepljenju