Premda su neki očekivali da će Vlada osloboditi PDV-a kompletne solarne elektrane, pokazalo se da su to nerealne nade i može se, kako sada stvari stoje, računati na to da će bez poreza proći samo solarni paneli i njihova ugradnja, piše Slobodna Dalmacija

Solarni paneli na krovovima najvidljiviji su dio solarnih elektrana i čine oko trećinu investicije, pa će spuštanje PDV-a na panele u investiciji ukupne vrijednosti 75.000 kuna značiti uštedu za građane od 5000 kuna. Da je nekim slučajem Vlada bila šire ruke i oslobodila PDV-a kompletnu investiciju u solarne elektrane, onda bi ona od 75.000 kuna pojeftinila za 15.000 kuna i cijena bi joj pala na 60.000 kuna.

Vladin doprinos olakšanju nabave solarne elektrane mnogi nisu čekali u ovim vremenima, kad cijela Europa strahuje od zime, daljnjeg poskupljenja energenata i mogućih nestašica. U prvoj polovini ove godine gotovo je dosegnut prošlogodišnji broj zahtjeva za priključenjem solarnih elektrana kućanstava na elektroenergetsku mrežu. No i dalje imamo, s obzirom na potencijal, premalo krovova pod solarnim panelima.

Iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) rekli su nam da je 31. kolovoza ove godine u Hrvatskoj bila ugrađena 2851 sunčana elektrana kod fizičkih osoba – korisnika mreže, i da u posljednje vrijeme konstantno raste interes za izgradnjom integriranih sunčanih elektrana. U HEP-u očekuju da će se interes građana dodatno pojačati nakon najavljenog poreznog rasterećenja za ulaganja u ugradnju fotonaponskih elektrana.

– HEP ODS kontinuirano izdaje potvrde za trajni pogon fotonaponskih elektrana. Tijekom ove godine zaprimljen je iznadprosječno velik broj zahtjeva kućanstava s vlastitom proizvodnjom.

Za usporedbu, u prva dva kvartala ove godine u HEP ODS-u su izdane 1803 obavijesti o mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom, dok je u cijeloj prošloj, 2021. godini izdano ukupno 1906 obavijesti, a u prva dva kvartala 2021. godine 295 obavijesti. Povećani interes za priključenjem sunčanih elektrana i dalje se nastavlja, čemu pridonosi trend povećanja cijena električne energije na tržištu. HEP ODS intenzivno radi na rješavanju otvorenih predmeta – kazali su nam u HEP-u.

Interes za solarnom energijom raste, ali sunčanih elektrana imamo manje nego što bismo ih mogli i trebali imati. S prosječno 2000 sunčanih sati godišnje u kontinentalnom dijelu i do 2700 sati na obali, Hrvatska ima veliki potencijal, ali stručnjaci upozoravaju na to da Češka, Mađarska, Slovačka i Slovenija imaju po deset puta više sunčanih elektrana od nas. Prije dvije godine samo je na području Maribora u Sloveniji bilo više solarnih elektrana nego što ih je onda imala cijela Hrvatska, a do danas su stvari ipak promijenjene nabolje, ali Hrvatska ide polako, puževim korakom.

Tek odnedavno kućanstva mogu viškove proizvedene struje isporučivati u HEP-ovu mrežu, a uvedena je i mogućnost udruživanja građana koji žive u zgradama kako bi ugradili i zajednički koristili Sunčevu energiju putem elektrane i panela na krovovima i fasadama. Godinama stručnjaci i ekološki aktivisti ukazuju na mogućnosti alternativne proizvodnje energije, jedan od poznatijih ekoloških aktivista, Vjeran Piršić, dugo se zalaže za vjetroelektrane i solare i još je prije desetljeća i pol tvrdio da Dalmacija može dobiti snagu jedne nuklearke ako bi imala pod solarnim panelima 1100 hektara površine, što je površina tri golf-igrališta na Srđu.

Kako to već biva, pameti se dozivamo tek kad nas pritisne neka viša sila, kako je to sada s divljanjem cijena energenata, dodatno zagorčanim ratom u Ukrajini.

Tako su se rodile ove nove porezne olakšice. Ipak, bez obzira na porezno olakšanje i poticaje, solarne elektrane vrijedne su razmišljanja i ulaganja za one koji bi ih željeli i mogli ugraditi, jer se tako čovjek oslobađa dvaju strahova – onog od visine mjesečnih računa za električnu energiju i onog drugog, od mogućih nestašica i redukcija.

Investicija u solarne elektrane zahtijeva planiranje i razmišljanje, a stručnjaci koji se tim projektima bave kažu da bi naš čovjek najradije ušao u dućan, kupio solare, kolektore i sve što mu je potrebno i sam montirao svu tu opremu na krov...

Nitko vam ne brani da kupite panele i opremu, ali postavljanje i planiranje ipak zahtijeva znanje i certificirane stručnjake. Naš bi čovjek na to rekao kako svatko nastoji zaraditi na njegov račun, ali istina je da ponekad ta rečenica nije istinita. Nije svejedno kakav je krov, pod kojim ćete kutom i orijentacijom postaviti panele, mora se kalkulirati sadašnja i buduća potrošnja s proizvodnjom solarne elektrane kako bi se postigla najbolja moguća varijanta da proizvodite koliko potrošite...

Uz to, računajte na još jednu stvar. Premda je za samo postavljanje elektrane potrebno malo vremena i to može biti gotovo za dan, dva, načekat ćete se dok ne dobijete dozvolu od HEP-a za priključenje u mrežu, premda je zakonski rok za to 30 dana.

Kroz procedure i probleme građana koji ulaze u svijet kupnje i ugradnje solarnih elektrana provela nas je Melani Furlan, voditeljica servisa "Na sunčanoj strani" Zelene energetske zadruge (ZEZ), koja pomaže građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije.

Servisu te zadruge mogu se javiti svi zainteresirani građani za besplatne konzultacije – za informiranje o procesu ugradnje, te za procjenu snage i investicije za svoje kućanstvo.

– Ljudi se često razočaraju kad shvate da je to administrativni proces koji traje i ne ide preko noći te zahtijeva komunikaciju s projektantom, instalaterom i lokalnim HEP ODS-om, koji mora dati potrebne dozvole da bi ta elektrana bila spojena na mrežu. Taj proces traje u idealnim uvjetima tri do šest mjeseci, a nažalost, može se protegnuti i na 12 mjeseci, pa i više. Ljudi često na zadnjem koraku najviše čekaju jer ne mogu dobiti u zakonskom roku od 30 dana od svojeg lokalnog HEP ODS dozvolu za trajni pogon, odnosno dozvolu za priključenje – kaže Furlan.

Ističe da je bitno upoznati se s procesom i tome prilagoditi svoja očekivanja, a važno je i da su papiri objekta čisti da bi se elektrana mogla spojiti na mrežu.

Objašnjava nam da je uvjet za priključenje legalnost građevine, što se dokazuje građevinskom dozvolom ili rješenjem o izvedenom stanju. Bitno je procijeniti stanje krovišta.

Moduli najčešće neće znatnije utjecati na statiku krova pa nema potrebe za detaljnim statičkim proračunima, ali ako kućanstvo namjerava u skoroj budućnosti sanirati krovište, onda je to korak koji treba napraviti prije postavljanja modula. Važno je kakav priključak ima objekt, jer s trofaznim priključkom nema tehničkih ograničenja u pogledu snage, što se može instalirati, a s jednofaznim priključkom postoji ograničenje od 3,68 kilovata snage, što se može isporučiti u mrežu.

Furlan nam objašnjava da se, nakon što su zadovoljeni svi tehničko-administrativni uvjeti, ide na procjenu snage elektrane koja je kućanstvu potrebna na temelju potrošnje električne energije u posljednjih 12 mjeseci, što je osnovni ulazni parametar za izračun snage elektrane. Optimalno je da elektrana proizvodi onoliko kolika je potrošnja kućanstva.

– U samom startu trebalo bi se maksimizirati uštede koje se mogu postići proizvodnjom iz vlastite elektrane za svoju potrošnju. Primjerice, kućanstvo plaća godišnje ukupno oko 6000 kuna račune za struju i za tu će potrošnju najčešće biti dovoljna sunčana elektrana od četiri do pet kilovata. Za elektranu od pet kilovata potrebna ulaganja iznose od 50.000 do 60.000 kuna.

Takva elektrana osigurava da imate između 80 i 90 posto novčane uštede na godišnjim računima za struju, ako je elektrana dobro dimenzionirana, i to znači povrat između šest i osam godina za Dalmaciju. Ti su paneli 20 do 30 posto ukupne investicije, ovisno o tome kakvu elektranu imate; što je veća, udio panela u cijeni raste – veli Furlan.

Dodaje da u ovoj cijeni trošak izrade projekta iznosi od 4000 do 5000 kuna, dok oko 3000 kuna stoji opremanje obračunskog mjesta, što se plaća HEP ODS-u, a ostalo je cijena opreme i ugradnja.

Cijeli taj posao treba predati ovlaštenim stručnjacima, a projektant bi trebao napraviti cijelu analizu i procjenu snage te je dužan povratno kontaktirati investitora i potvrditi rješenje koje će se projektirati. Potom se glavni projekt zajedno sa zahtjevom za provjerom mogućnosti priključka šalje HEP ODS-u, koji bi trebao odgovoriti u roku od 15 dana, a Furlan kaže da do sada nisu imali situaciju da je odgovor bio negativan.

Povezane vijesti

• STRUJA IZ SUNCA Početna investicija od 35 tisuća kuna isplativa je u roku od šest do osam godina
• Znanstvenici u Francuskoj žele kopirati proces kojim sunce dobiva energiju
• Labin među prvima kreće u borbu protiv divljanja cijena. Evo kako će osigurati JEFTINIJU STRUJU ZA SVOJE GRAĐANE