Koliko donositelji odluka uistinu računaju na osobe s invaliditetom?

Hina

Koliko donositelji odluka uistinu računaju na osobe s invaliditetom, zapitala se u srijedu pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o svom radu u 2018.

Upozorila je da su promjene u sustavu, koje su bile rezultat zakonodavne aktivnosti, u 2018. učinjene "stihijski i pod različitim pritiscima", a bez prave usmjerenosti na krajnje korisnike i bez potrebe da se rješenjima uspostavi dugoročno održiv i pravedan sustav.
Izvijestila je da joj se lani obratilo deset posto više građana nego godinu prije, njih ukupno 1.951, najviše zbog problema s područja socijalne skrbi, zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti i mobilnosti itd. Najviše je pritužbi iz Zagreba, najmanje iz Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije
Ljubica Lukačić (HDZ) kaže da ne vidi problem u rastu broja pritužbi. Dobro je da se osobe s invaliditetom obraćaju pravobraniteljici, a jedan od razloga rasta moglo bi biti otvaranje područnog ureda u Osijeku, objašnjava zastupnica koja hvali Vladinu politiku prema osobama s invaliditetom.

Preporuke se odbijaju, uz 'razmotrit ćemo'

Pravobraniteljica navodi kako je njezin Ured, koji je obilježio desetljeće rada, lani u 24 e-savjetovanja uputio više od sto prijedloga, dao 61 mišljenje nadležnim tijelima od čega ih je prihvaćeno oko 30 posto.
"Prijedlozi i preporuke za osobe s invaliditetom uglavnom su primani na znanje ili odbijeni uz odgovore, razmotrit ćemo, uvažit ćemo", konstatirala je.
"Sagledavajući pritužbe i uzimajući u obzir saznanja dobivena kroz naš rad u prošloj godini, smatramo kako je došlo do minimalnih pomaka u ostvarivanju prava u prioritetnim područjima za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju", kazala je Slonjšak, detaljno navodeći najčešće probleme.
Propust razumne prilagodbe najčešći je oblik diskriminacije djece s teškoćama u vrtićima, kod školovanja učenika s teškoćama u razvoju u centrima za odgoj i obrazovanje, roditelji se pritužuju na slabiju kvalitetu obrazovanja, žale se da im to ne pruža jednake šanse za zapošljavanje, unatoč zakonodavnim promjenama, lani nije bilo značajnijeg porasta zaposlenosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Zaposleno manje od 11 tisuća

O tome koliko su ministarstva lani zapošljavala osobe s invaliditetom, pravobraniteljica trenutno nema točne podatke. Neka im ministarstva još uvijek nisu prilagođena na adekvatan način, a s druge strane, imamo problem edukacije samih osoba s invaliditetom, tako da je problem obostran i kompleksan, odgovorila je Mirandu Mrsiću (Demokrati) koji navodi da su samo tri od 20 ministarstva ispunila obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom
Marija Alfirev (SDP) propituje je li došlo do zastoja u razvoju samog sustava procese deinstitucionalizacije."U posljednjih nekoliko godina, tamo od 2014., 2015. kao da se u tom dijelu počelo usporavati, posebice izbornih 2015. i 2016., kazala je Slonjšak.
Vrlo dobro izvješće o jednoj lošoj situaciji, u njemu se pokušava biti što optimističniji s obzirom na stanje na terenu, no podaci govore za sebe, istaknula je Vesna Pusić (Glas), apostrofirajući podatak da je koncem prošle godine u Hrvatskoj bilo 505 tisuća osoba s invaliditetom,
Oko 66 posto osobe s invaliditetom nema završenu ili ima samo osnovnu školu, srednju ih ima 25 posto, visoku ili višu samo njih 3,3 posto. U radno aktivnoj dobi ih je 240 tisuća, a koncem prošle godine zaposleno je bilo njih 10.836 osoba, navela je Slonjšak.