izbrisan iz kalendara
KOLEKTIVNO BRISANJE IZ SJEĆANJA Zašto se Hrvatska srami Dana pobjede nad fašizmom?
Arhiva G. I.
Dan pobjede, koji se danas obilježava u gotovo cijeloj Europi u spomen na jedan od najvažnijih datuma europske povijesti – dan kada je pobijeđen nacifašizam – u Hrvatskoj ni ove godine neće biti službeno obilježen. Iz Banskih dvora, primjerice, jučer uopće nismo dobili odgovor na pitanje hoće li vlada Andreja Plenkovića obilježiti današnji Dan pobjede nad fašizmom, nego su iz Vlade uputili priopćenje povodom 74. godišnjice Drugog svjetskog rata.
U priopćenju se navodi kako je nakon II. svjetskog rata, najstrašnijeg ratnog sukoba u povijesti čovječanstva, Europska unija osigurala mir i prosperitet našem kontinentu. »S posebnim se pijetetom sjećamo brojnih hrvatskih antifašista koji su pridonijeli pobjedi nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu, kraju rata u Europi te Hrvatsku svrstali na stranu pobjednika«, stoji u Vladinom priopćenju u kojem se odaje počast brojnim žrtvama – civilima, sudionicima oslobodilačkih pokreta i zarobljenicima koncentracijskih logora, ali i osuđuje i sve zločine poraća »u kojima su stradale brojne nevine hrvatske žrtve u vrijeme komunističke Jugoslavije«. Međutim, službenog obilježavanja Dana pobjede nema.
Čuđenje diplomata
Dan pobjede obilježit će se, kao i svake godine, u Rijeci, ali Rijeka i još neke sredine u Hrvatskoj, osobito u Primorju i Istri, samo su iznimke koje potvrđuju pravilo. Povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe vijence na spomenik oslobođenja položit će predstavnici Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Policijske uprave primorsko-goranske i članovi antifašističkih udruga i političkih stranaka u Gradskom vijeću.
Rijeka je izuzetak u današnjoj Hrvatskoj koja se iz godine u godinu sve više srami ovog velikog i značajnog datuma, koji u Hrvatskoj i nije službeni praznik. Premda je upravo Hrvatska – iako je manji dio stanovništva u Drugom svjetskom ratu, uz tadašnju ustašku vlast, podržao Sile osovine – imala jedan od najmasovnijih i najuspješnijih antifašističkih pokreta, u kojem su se rame uz rame borili Hrvati i hrvatski Srbi, i koji je Hrvatsku preveo na stranu pobjednika, od početka devedesetih do danas u Hrvatskoj, unatoč deklarativnim tvrdnjama iz priopćenja Vlade, svjedočimo upornim i sve agilnijim pokušajima da se Hrvatsku vrati u tabor poraženika iz Drugog svjetskog rata. Tim se pokušajima uporno nastoji rehabilitirati Nezavisnu Državu Hrvatsku, kvislinšku tvorevinu sazdanu na nasilju i zločinima, koja je služila interesima nacističke Njemačke i fašističke Italije. U današnjoj Hrvatskoj i formalno je legalizirano korištenje ustaškog pozdrava »Za dom spremni«, doduše, u posebnim prilikama, dok u društvu istodobno jačaju nacionalizam, netolerancija i isključivost.
Veličanstvena pobjeda nad fašizmom i nacizmom u Drugom svjetskom ratu sustavno se briše iz kolektivne memorije, a političari i većina medija tu borbu prešućuju i ignoriraju, što nailazi na čuđenje i nevjericu stranih diplomata u Hrvatskoj i u međunarodne zajednice.
Hrvatska, doduše, formalno obilježava Dan antifašističke borbe, ali 22. lipnja 1941. godine, u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, koji je proglašen prvom antifašističkom postrojbom u tadašnjoj okupiranoj Europi. Hrvatska obilježava Dan antifašističke borbe 22. lipnja od stjecanja neovisnosti, a na tom datumu najviše je inzistirao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, unatoč kritičarima koji su upozoravali kako je sisački partizanski odred bio samo reakcija na njemački napad na Sovjetski Savez, koji se dogodio upravo 22. lipnja 1941. godine.
Više od simbolike
I proslava Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj, međutim, strogo je ograničena na šumu Brezovica kod Siska, gdje se odvija u kontroliranim uvjetima, redovito bez prisutnosti najviših državnih dužnosnika – predsjednice države, premijera i predsjednika Sabora – koji u Sisak redovito šalju svoje izaslanike, šaljući tako poruku koliko im je stalo do tog praznika.
Dan pobjede nad fašizmom, s druge strane, skoro je posve izbrisan iz službenog kalendara. Doduše, kako se Dan pobjede u cijeloj Europi slavi na isti dan kada Stari kontinent obilježava i Dan Europe – što, dakako, uopće nije slučajno! – u Hrvatskoj se tako i obilježavanje Dana pobjede znalo »prošvercati« uz obilježavanje Dana Europe, premda se o tom datumu i njegovom značaju u pravilu šuti, otkako su pobjeda nad fašizmom i Narodnooslobodilačka borba u Hrvatskoj na sve manjoj cijeni. Dan Europe obilježava se u Europi 9. svibnja od 1985. godine, u znak sjećanja na 9. svibnja 1950., kada je Robert Schuman, tadašnji šef francuske diplomacije, predstavio prijedlog o formiranju Europske zajednice za ugljen i čelik, preteče današnje Europske unije. Kako je dan ranije 1945. kapitulirala Njemačka u Drugom svjetskom ratu, ta se dva datuma u cijeloj Europi najčešće povezuju i zajedno slave, u čemu je puno više od simbolike. U temelje ujedinjene Europe, naime, ugrađena je pobjeda nad fašizmom. Zapravo, ujedinjena Europa predstavlja odgovor na nacionalizam i mržnju koji su Europu odvukli u dva apokaliptična rata u prošlom stoljeću.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
