MINI INTERVJU

JE LI OVO MOGUĆE? Čelnik udruge Ovršni za Glas Istre tvrdi da agencije za naplatu dugova usred koronavirus pandemije pojačano vrše pritisak na ljude i dolaze im pred kuće! Ono što traži je mjera koju bi svi pohvalili

| Autor: Chiara BILIĆ

Predsjednik Mreže potrošača Hrvatske i čelnik udruge Ovršni Danijel Galović nije zadovoljan dosadašnjim mjerama Vlade za ublažavanje posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Te su mjere, dva paketa odluka, veli, usmjerene samo na spašavanje gospodarstva. Nijedna se ne odnosi na 260 tisuća egzistencijalno ugroženih građana Hrvatske - ovršene i blokirane. Pa čak niti ona o obustavljanju provedbe ovrha na tri mjeseca.

Crnoj statistici dužničkog ropstva nije umakla niti Istarska županija. Štoviše, sa zadnjim danom rujna prošle godine nalazila se na šestom mjestu po ukupnom broju blokiranih građana među županijama. Točnije, u Istri je, prema podacima Financijske agencije, blokirano 10.477 građana, koji duguju čak 773 milijuna kuna. U Puli je na taj datum, govori Galović, bilo blokirano 3.500 građana, više od devet posto, odnosno gotovo svaki deseti radno sposoban stanovnik. To znači da Pula zauzima, pojašnjava, deseto mjesto na ljestvici 25 najzaduženijih gradova u Republici Hrvatskoj.

"Kad smo doznali da dvaput pomaže gospodarstvu, od Vlade smo zatražili da organizira Krizni stožer za blokirane i ovršene građane. U Hrvatskoj ima preko milijun ovrha. U momentu u kojem je paralizirana, država ne može od građana očekivati da podmiruju bilo kakve račune. Bilo kakve! Vlada se, međutim, na naš prijedlog nije niti osvrnula. Preporuku smo poslali i Uredu predsjednika RH", kaže Galović.

- Jeste li dobili ikakav odgovor?

- Ne. Javili su nam se iz Ureda predsjednika. Uputili su nas na Ministarstvo pravosuđa što smo mi, naravno, već znali. Iz ministarstva pravosuđa se također nitko nije oglasio. Međutim, tada su počeli s najavama novih mjera…

- Mislite na ovaj treći set mjera za pomoć građanima koji je, navodno, u pripremi?

- Tako je. Vidimo sada da su ove donesene mjere kamilica. Dakle, jedna kamilica bez okusa, boje i mirisa. To što će oni nama sada staviti tri mjeseca mirovanja na ovrhe, pa nas kasnije ponovno njima zatrpati, znači novi kamen oko vrata. To ne može biti mjera. Uopće se ne dira suština zla Ovršnog zakona. Ovrhe se, dakle, neće provoditi tri mjeseca i sukladno tome su javni bilježnici dobili preporuku da više ne lupaju štambilje na često izmišljene račune iz 2008., 2009., 2005. godine. Znači, građani su zatrpani lažnim ovrhama…

- Kako mislite lažnim?

- Lažnim. Ako vam jedno komunalno poduzeće pošalje račun za peti mjesec 2008. godine, vi to ne možete provjeriti. Danas je 2020. Tko čuva račun 12 godina? Oni će vam pak reći da su uvidom u poslovne knjige došli do saznanja da imate dugovanja koja datiraju iz 2008. godine. Zašto? Zato što nemamo Zakon o zastari. Zato što puno stvari nije regulirano u nekim drugim zakonima, kao što je, recimo, Zakon o obveznim odnosima. Ako želimo mijenjati sustav naplate kamate i glavnice, prvo moramo mijenjati taj zakon. Sada unedogled grebete kamatu, međutim nikako ne možete doći do glavnice, do svog duga. Grebu se lešinarski troškovi javnih bilježnika, odvjetničkih društava i FINA-e.

- To su stare boljke ovršenih građana. Zapravo želite reći da će se sada pretvoriti u još veći teret, nepremostivi problem za nezanemarivo velik dio stanovništva?

- Upravo tako. Sad je vrijeme da svi zajedno kažemo "dosta je bilo" i promijenimo Ovršni zakon. Koliko je omražen među građanima, ne bi se više niti smio tako zvati. Ovršuje se žito, a ne ljudi. Ovih tri mjeseca odgode ovrhe nije dovoljno. To je samo kopanje nove rupe. Nećemo mi poslije krize, za tri mjeseca, najednom postati bogataši.

- Ipak, s bankama je dogovoreno, rekli smo već, da se neće vršiti prisilne naplate nad dužnicima, a u ovom su trenutku zaustavljene i deložacije. Znači li to išta?

- Ništa. To će sve doći na naplatu. Hvale se kako su banke jako dobre. No te banke nisu nimalo dobre. Te iste banke su "najbolje" kredite, "dobre" kredite, ostavile sebi, a 70 posto svih "loših" kredita, kredita iscrpljenih i umornih potrošača, nas građana, prodale lešinarskim tvrtkama za utjerivanje dugova kao što su B2 Kapital i EOS Matrix. Trenutno ih na tržištu ima 26.

- Jesu li te agencije za naplatu potraživanja u ovom trenutku zaustavile naplatu ovrha?

- Ne da nisu zaustavile, nego se ljudi svakodnevno javljaju i plaču. Pogotovo u Zagrebu. Ljudi su, naime, u teškom stanju i zbog potresa. Tisuće ljudi je trenutno iseljeno iz svojih domova zbog oštećenja. Oni su sada kod rodbine, prijatelja, po raznim domovima, u Zagorju…

- Hoćete reći da iako su banke zaustavile naplatu ovrha, ne postoji netko tko bi spriječio privatne agencije da vrše naplate?

- Oni su pojačali svoje aktivnosti. Na vjetrometini smo. Šalju ovrhe, zovu ljude, dolaze pred kuće. Provode najgori oblik reketarenja upravo sada, upravo u ovom momentu. S tim nam se problemom u Udrugu javlja jako puno ljudi. Ubit će nas agencije za naplatu potraživanja. Rade na kriminalan način i nitko ih ne kontrolira. One to, naravno, jako dobro znaju i jako dobro to koriste. Nisu one krive. Njima je dano da rade štogod žele. To je propust naše Vlade, HNB-a i cijele strukture vlasti. Nisu dovoljno zaštitili građane, niti su nam dali da mi otkupimo dug od banaka. Dali su agencijama dozvole za rad, a nisu uspostavili mehanizam kontrole. Zakonski ne odgovaraju nizašto.

Konkretno, koje mjere želite da Vlada poduzme u sljedećem paketu mjera?

- Konkretno želimo odgodu ovrhe minimalno do Nove godine kao što je to napravila Slovenija. I tu mislim na bilo kakve ovrhe. Postojeće, koje dolaze od HRT-a, one od raznih komunalnih poduzeća… Jednostavno moramo dobiti predah. Ako može jedna Slovenija, možemo i mi. To je prvo. Drugo, želimo da Vlada osnuje vlastitu državnu agenciju u kojoj neće biti skrivanja i kojoj će HNB biti dužan dostaviti sve ugovore koje ima, a koji podliježu zakonu o agencijama za naplatu dugova. Dugovanje se treba pokušati s građanima raspraviti na jedan pošten i uzajamno dobar način. Treće, tražimo da se odmah suspendira Ovršni zakon.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter