Iako vijest kako Hrvatska nastavlja proces nabavke borbenih zrakoplova više nije osobito svježa – to je prije nekoliko tjedana potvrdio i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga predsjednik Zoran Milanović – velika je novost da povjerenstvo koje će odabrati odgovarajuće letjelice više ne gleda samo u pravcu Sjedinjenih Američkih Država i Švedske.
„U igri“ su još dva ponuđača, od kojih jedan, francuski Dassault Aviation sa svojim višenamjenskim borbenim zrakoplovima tipa Rafale ima šanse, kažu stručnjaci, da sklopi posao u Hrvatskoj. Dassault nudi Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu rabljene avione Rafale koji su se dokazali u borbenim akcijama i ovog ljeta, a na hrvatska uzletišta došli bi, po informacijama dostupnima medijima, iz rezervi francuskog ratnog zrakoplovstva. Dakle, riječ je o avionima čiju izradu ne treba čekati, ali za njih, kao i za sve druge u ponudi, treba školovati pilote i mehaničare što traje oko godinu dana.
Uz Rafale, nude se i talijanski Eurofighteri, također rabljeni, dok će Vladino povjerenstvo razmatrati i dobivene ponude za nove avione F-16 Viper iz SAD te Gripen JAS-39 iz Švedske. Rabljene modele američkog lovca F-16 nude i Norveška, Grčka i Izrael, od kojeg smo ih, uz veliku pompu koja je završila poslovnim debaklom, već jednom kupili.
Velika novost je francuska ponuda jer je riječ o najmodernijim višenamjenskim zrakoplovima visoke cijene – barem kada je riječ o novim letjelicama – koje su kupile samo tri države u svijetu. Cijena francuskih Rafale modela je nepoznata, neke države poput Katara plaćale su nove 205 milijuna eura po komadu, ali rabljena eskadrila mogla bi se uklopiti u hrvatski financijski plan koji bi mogao, sudeći po tome koliko je trebalo biti plaćeno Izraelcima za polovni F-16 Barrack, oko milijardu eura. Naravno, na kredit od najmanje deset godina.
U problemima
Francuska tvrtka Dassault Aviation, koja uz vojne avione proizvodi i civilne „privatne“ zrakoplove tipa Falcon, u ozbiljnim je problemima o kojima je nedavno raspravljalo i posebno povjerenstvo Odbora za obranu francuskoga parlamenta. Tamo su posebno raspravljali o budućnosti proizvodnje tipa Rafale te izrazili nadu kako će ih u 2021. godini odabrati Finska i Švicarska, koje također obnavljaju svoje ratno zrakoplovstvo. Očekuju i uspjeh u poslu s Hrvatskom koja bi najkasnije 2021. trebala izabrati nove borbene zrakoplove, pa nude rabljene Rafale gdje bi, navode francuske novine, tvrtka Dassault mogla zaraditi na prodaji rezervnih dijelova.
Zbog takvih najava i loše poslovne klime očekuje se kako bi Dassault i francusko zrakoplovstvo moglo Rafale ponuditi povoljnije nego što su ga nabavili Egipat, Indija i Katar. Te su države kupile nove letjelice i platile obuku pilota i zemaljskog osoblja. Indija je na Rafale potrošila 7,9 milijardi eura jer je 2016. godine kupila 36 aviona. Sami avioni stajali su 3,4 milijarde, ali kupljeno je i naoružanje uključujući najmodernije projektile tipa Meteor, avioni su prilagođeni indijskim zračnim snagama i ugovorena je logistička podrška i popravak u narednim godinama.
Jednak broj Rafale zrakoplova – 36 – naručio je Katar po cijeni 7,4 milijarde eura, također s naoružanjem, obukom 36 pilota i stotinu tehničara. Doduše, u bogatom Kataru naručili su, da popune vojne zračne luke, i 36 komada američkih F-15QA aviona i 24 Eurofightera.
Egipat je bio prva država koja je 2015. godine kupila Rafale zrakoplove. Nabavili su osam jednosjeda Rafale-C i šesnaest dvosjeda Rafale B po cijeni od 4,1 milijarde dolara. Avioni su stajali tri milijarde, ostalo otpada na naoružanje i opremu.
Sve te kupnje bile su novi avioni. Koliko bi Hrvatska platila za eskadrilu od 12 komada rabljenih zrakoplova, nitko ne pretpostavlja, ali vjerojatno dosta manje i ovisno o naoružanju s kojim dolaze. Napokon, i sam Dassault nada se zaradi na rezervnim dijelovima i održavanju, izgleda više nego na samoj prodaji.
Prema procjenama stručnjaka, jedan sat leta Rafale aviona košta između 14 i 16 tisuća eura, pa je i to komponenta koja će se uzimati u obzir. Banski dvori, odnosno povjerenstvo Ministarstva obrane mora, s obzirom da postojeći MIG-21 zrakoplovi mogu sigurno letjeti najduže do 2024. godine, požuriti s odabirom bez obzira na proračunsku krizu uzrokovanu padom gospodarstva zbog korona pandemije. Ostane li Hrvatska bez borbenog zrakoplovstva, air-policing odnosno nadzor neba preuzet će susjedne članice NATO saveza, Italija i Mađarska. Ali, ne besplatno, Hrvatska će to plaćati, baš kao što sada čini Slovenija.
Svjetski mediji objavili su kako su višenamjenski lovci Rafale ovog ljeta, 5. srpnja, uspješno djelovali u Libiji gdje su s udaljenosti od 70 kilometara poduzeli seriju zračnih napada na aerodrom Al-Wataya. Tamo su uništili dva obrambena protuzračna sustava turske proizvodnje, što je bilo drugo bombardiranje te zračne baze nakon svibnja, kada su pripadnici libijske regularne vojske napustili objekt koji su zauzeli pobunjenici.
Prije nekoliko godina, zrakoplovi Rafale srušili su s lakoćom aviona tipa „Galeb“ kojeg je Libija davno nabavila od bivše Jugoslavije. Rafale borbeni zrakoplovi korišteni su u ratovima u Iraku i Maliju. Na jednoj NATO vježbi pokazali su se boljim od američkih lovaca F-22 Raptor.
Nekoliko inačica
Francuska tvrtka Dassault Aviation ima tradiciju proizvodnje vojnih zrakoplova dužu od stoljeća. S tim poslom započeli su u Prvom svjetskom ratu kada su Francuskoj zatrebali ratni avioni. Kompaniju je osnovao Marcel Bloch, poznati ratni pilot koji je kasnije promijenio prezime u Dassault. Zanimljivo je da se u doba studija Bloch-Dassault družio s ruskim kolegom Mihailom Gurevičem – čiji inicijal „G“ danas stoji u nizu zrakoplova MIG.
Dassault Aviation danas djeluje u sklopu Grupe Dassault i njome upravlja obitelj osnivača originalne kompanije. Avioni nisu jedini obiteljski posao – bave se nekretninama i proizvodnjom vina. Obitelj ima 60 posto dionica kompanije, desetak posto „drži“ kompanija Airbus, dok je ostatak na burzi.
Zrakoplov tipa Rafale ima nekoliko inačica koje su se počele razvijati još 1986. godine, a čija je namjena bila da zamjene avione Jaguar i F-8 Crusader koji su zastarjeli. Rafale A se počeo koristiti u francuskom zrakoplovstvu 2006. godine, ali se više ne proizvodi. Rafale B je dvosjed koji je i najprodavaniji proizvod tog tipa aviona, dok je Rafale C jednosjedni višenamjenski zrakoplov. Postoji i model Rafale M za slijetanje na nosače avione, a tome se može prilagoditi i model C.
Posljednja inačica aviona ima STEALTH sustav koji ga čini nevidljivim radarima, a može nositi različite vrste bombi i projektila zrak – zemlja. Posadu čine jedan ili dva pilota, dužina aviona je 15 metara, visina 5,3 metra, dok je masa zrakoplova oko deset tona. S naoružanjem može težiti do 24 tone. Dolet je 3.700 kilometara, leti brzinom 1.8 maha te je najveća visina leta 16.800 metara. Francusko zrakoplovstvo posjeduje 180 takvih zrakoplova, a naručeno je još trideset. Godine 2019. potpisali su ugovor s Dassault kompanijom – vrijedan preko dvije milijarde dolara – kojim će se nadograditi 28 zrakoplova na standard 4.0. Poslije toga, nadograditi će još 30 zrakoplova Rafale.