Poskupljenje hrane u trgovinama i porast inflacije na godišnjoj razini, što je popraćeno i višim cijenama usluga, uznemirio je građane s nižim i srednjim primanjima koji ionako teško „zaokružuju“ mjesec sa svojim plaćama. Državni zavod za statistiku objavio je podatke da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju 2021. bile prosječno više za 2,8 posto u usporedbi sa srpnjem 2020. godine. Takva stopa inflacije nije zabilježena još od travnja 2013. godine, kada je iznosila 3,3 posto.

Ekonomisti se slažu da se radi o privremenom efektu nastalom zbog neočekivano dobre turističke sezone te upozoravaju da nema mjesta panici.

Ponuda i potražnja

- Uzrok inflacije je velika potražnja. Očito je da u velikoj potražnji imamo premalu ponudu i to iz nekoliko razloga, kaže Slavko Linić, nekadašnji ministar financija i ekonomist te dodaje: „Ti su razlozi vremenske prilike – poplave i suše – što je loša godina za poljoprivredne proizvode, kao i premali uvoz. Mi nismo očekivali ovakvu turističku sezonu, nismo se pripremili i kad u posljednji trenutak uvozite, na brzinu, to je po većim cijenama. Dakle, razlozi su odnos ponude i potražnje, loša sezona za poljoprivredu i neodgovarajuća priprema za turističku sezonu kakvu nitko nije očekivao.“

Državni zavod za statistiku objavio je da su najviše porasle cijene prijevoza - za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a slijede cijene alkoholnih pića i duhana koje su veće za 5,7 posto te ugostiteljskih usluga, restorana i hotela za 3,9 posto. Hrana i bezalkoholna pića poskupili su jednako kao i stanovanje, električna energija, voda i plin – po 1,9 posto. Komunikacije su poskupile za 1,7 posto, usluge u obrazovanju 0,8 posto, u zdravstvu 0,7 posto te rekreacije i kulture za 0,6 posto. Oprema za kućanstvo poskupila je 0,4 posto. Ipak, nećemo ostati goli i bosi – cijene odjeće i obuće manje su za 0,3 posto.

Iako je u trgovinama poskupjelo mnoštvo živežnih namirnica, posebice voće, povrće i meso, cijene hrane koje se u Hrvatskoj dovoljno proizvodi neće ići nagore. To se prije svega odnosi na mlijeko i jaja, dok poskupljuju ulje, šećer i žitarice.

- Na jesen bi se cijene mogle značajno stabilizirati jer će značajno pasti potražnja. Time će se smanjiti inflacija, ali treba uzeti u obzir i cijenu goriva koja utječe na transportne troškove. Potražnja za gorivima također je povećana – od mlaznog od automobilskog goriva, no ključna stvar je odnos ponude i potražnje. Ipak, očekujem da bi se već nakon 15. rujna cijene mogle dovesti u normalu, kaže Slavko Linić.

Bivši ministar financija podsjeća da je i 2013. godine, kada je zabilježena veća ljetna inflacija, također počela masovnija turistička potrošnja.

Iz šupljeg u prazno

- Godine 2013. privreda je bila pod udarima ranije krize, nije bilo dovoljno proizvodnje, a tada je došlo i do poskupljenje goriva. Litra benzina išla je sa sedam na jedanaest kuna. Vrlo visoki PDV je također utjecao na inflaciju te godine, objašnjava Linić.

- Manjim djelom svi zajedno plaćamo turističku sezonu, koja će nam donijeti više koristi jer su veće zarade, više je zaposlenih i domaći potrošači više troše. Troši se novac ušteđen u koroni, a kad gledamo domaće kupce, onda je to i dio investicijske potrošnje što jamči zaposlenost i stabilnost privrede. Inflacija će pojesti dio efekata turističke sezone, ali pozitivni učinci mnogu su veći, tumači Linić.

Posljednjih dana pokrenulo se i pitanje snižavanja PDV-a na hranu. Aktualni ministar Zdravko Marić rekao je da ta mjera još nije „na stolu“, a s njime se slaže i bivši SDP-ov financ-ministar Linić.

- PDV bi trebao biti neutralan. Upitno je da li bi manji PDV na hranu išao u korist građana ili trgovaca. Smanjenje PDV-a od dva do pet posto ne bi išlo potrošačima nego trgovcima. Budimo iskreni, lako je postaviti zahtjev, ali mi u proračunu imamo dvije rupe – mirovinski i zdravstveni fond. Dizati doprinose, znači štetu za gospodarstvenike ili manje plaće za zaposlenike. Mi većim PDV-om prelijevamo novac u zdravstveni i mirovinski fond tako da ja ne bi smanjivao PDV dok ne stabiliziramo mirovinski i zdravstveni fond. Trebali bi još tražiti prostora u porezu na nekretnine kako bi mogli ići na smanjenje zdravstvenog doprinosa čime bi mogli povećati neto plaću, objašnjava Slavko Linić koji je uvjeren da će trgovci morati korigirati cijene kad se smanji potražnja.

- Nema dvojbe da će trgovci morati smanjivati cijene kad padne potražnja, velika je konkurencija i stalne su akcije u trgovačkim lancima. Ne mislim da nas čeka preskupa jesen, kaže Linić.

Da će se cijene smanjiti, smatraju i drugi ekonomisti koji objašnjavaju da će se povećana domaća proizvodnja nekih poljoprivrednih proizvoda, poput rajčica, te svinjetine, očitovati smanjenjem cijene tih proizvoda. Loš urod uljarica neće pak pogodovati cijenama ulja.

- Cijene će se smiriti do kraja ove godine. Riječ je o cikličkom, a ne strukturalnom povećanju cijena koje vidimo u cijeloj Europi. Doduše, postoje i neki strukturalni problemi, a i činjenica je da u cijenama komunalnih usluga nema konkurencije. Tamo gdje ima konkurencije – kao u sektoru hrane – pitanje je dana kada će se situacija smiriti. Danas, kad je potražnja povećana, svi žele što više zaraditi – trgovci, restorani, iznajmljivači, svi koji to mogu, kaže ekonomist dr. Damir Novotny za naš list.

Jesenska košarica

Novotny otkriva i paradoks vezan uz cijene kruha čije se poskupljenje najavljuje.

- Cijene pšenice porasle su za 30-40 posto zbog loših klimatoloških uvjeta koji su uzrokovali lošiju proizvodnju. Ali, velika je kupovina iz Kine koja kupuje i u Hrvatskoj i transportira žito preko luke Genova. Razlozi su geopolitički – moraju kupovati u Europi jer su u lošim odnosima sa SAD. U Europi ima dosta pšenice – u Poljskoj, Srbiji, kod nas gdje ima viška pšenice. Što se tiče kruha na našem tržištu, znamo da strani lanci imaju tvornice kruha u Poljskoj gdje je stabilna cijena pšenice. A opća je zabluda da hrvatska pšenica ide u kruh na hrvatskom tržištu. Devedeset posto naše pšenice je stočna pšenica, a ne krušarica. Cijenu kruha u Hrvatskoj, dakle, određuju prilike na poljskom tržištu žitarica, a ne na hrvatskom, kaže Novotny.

Sindikati su već izračunali svoju „ljetnu košaricu“, cijenu koja bi bila dovoljna za život prosječne obitelji. Po računici koju je iznio Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, minimalna košarica iznosi 7.800 kuna, dok bi „normalna“ košarica za pristojan život iznosila 10.500 kuna.

Koliko će stajati „jesenska“ košarica proizvoda i hoće li se cijene doista smiriti, prije će nam pokazati cijene na policama trgovina nego podaci Državnog zavoda za statistiku. Oni će tek potvrditi tko je bio u pravu.

Povezane vijesti

• DRASTIČNO RASTU CIJENE HRANE U HRVATSKOJ: Poskupljuju najvažnije životne namirnice, neke će biti skuplje i do 100 posto!
• (Ne)primjetno rastu cijene potrepština i namirnica neophodnih za život: POGLEDAJTE CIJENE HRANE PROŠLE GODINE I SADA
• Proljetna sjetva skuplja i 60 posto. ŠTO TO ZNAČI ZA CIJENU HRANE?