"Ne vidim tko bi mogao zamijeniti Andreja Plenkovića na čelu HDZ-a, ako se odluči za europsku karijeru", kaže za Glas Istre istaknuti politički analitičar Davor Gjenero. Iako je danas vodeća stranka u komotnoj situaciji i ima znatnu prednost pred SDP-om, za Gjenera to ne znači da mogu biti uspavani. Obrnuto, populističke tendencije su sve jače i agresivnije i mogu ugroziti politički život kakav sada poznajemo.

Za Gjenera ni IDS nikako ne može biti zadovoljan. Od zlatne generacije Nina Jakovčića i ostalih nije mnogo ostalo, a današnji su lideri premalo prepoznatljivi.

- U Hrvatskoj kao da živimo u jednostranačju, tu je HDZ i nitko relevantan više. Je li to za HDZ dobro ili dugoročno može stvoriti veliki problem?

- Imamo HDZ koji funkcionira u demokratskom prostoru, sada kada ga Plenković vodi, a sve drugo je jako slabo. Ali, stvara se blok stranaka u prostoru izvan demokratskog ustavnog luka ili izvan prostora racionalnog političkog djelovanja. Ova je kriza otvorila prostor populizmu, a predsjednik Zoran Milanović je odlučio funkcionirati unutar tog alternativnog prostora.

- Može li to dovesti do situacije kakva je bila u Češkoj?

- Da, kao što je Miloš Zeman to formulirao sa Babišem za vrijeme njegovog mandata. U Hrvatskoj to može biti vrlo opasno za demokratske političke institucije koje su ionako slabašne i ne baš uvjerljive.

- Koliko je to dugoročno opasnost i za sam HDZ?

- To je opasnost prije svega za državu, za ustavni poredak, a onda i za HDZ. Zapravo, HDZ je u najvećoj opasnosti jer se iz njegovog biračkog tijela regrutira najveći dio ljudi koji iz ustavnog luka prelaze u prostor alternative. HDZ je trenutačno dvostruko jači od SDP-a, ali biti između 25 i 30 posto za takvu stranku nije baš briljantno.

- Ako za HDZ nije 30 posto uspjeh, što je sa SDP-om koji se ne pomiče naprijed?

- SDP je u vrlo dubokoj krizi, a do toga nije došlo samo zbog Bernardićevog ili Grbinovog vodstva. Krizu je izazvalo Milanovićevo razdoblje i njegov odlazak u svijet alternativnih činjenica. SDP je izgubio relevantan broj birača i njihov je veliki problem što su im ostali samo stariji, a mladima su potpuno neatraktivni. Isto su tako neatraktivni i radnim ljudima, a jedino svjetlo u tunelu koje vidim je pojava novog lidera u Zagrebu Viktora Gotovca. On je profesor radnog prava koji bi mogao formulirati neku alternativnu agendu.

- A je li po vašem mišljenju dobro počeo?

- Nažalost, njegovi prvi koraci u Zagrebu, prije svega u odnosu sa Možemo, nisu koraci u pravom smjeru.

- Znači li to dugoročno krah SDP i krah ljevice u Hrvatskoj?

- Sa SDP-om očito u neko vrijeme neće biti velikog iskoraka, a ono što birače lijevog centra može brinuti je to što je Možemo počeo padati. Sada se vidi da osim Tomislava Tomaševića, koji je iz nacionalne politike otišao u grad, oni imaju samo dvije ozbiljne glasnogovornice svoje pozicije, Sandru Benčić i Ivanu Kekin. Možemo sada kada ima odgovornost za vlast puno lošije komunicira i teže predstavlja svoje prioritete nego iz opozicije, kada su imali aktivističko iskustvo. Sada ih je počelo rušiti i to što su u Zagrebu počeli nešto činiti, a čim poduzimate reforme stvarate i neprijatelje.

- Znači li to i početak pada Možemo?

- Treba pustiti godinu dana i vidjeti što će biti. Još uvijek nisu izgubljena priča. Ne kažem da će to završiti na dobro, ali pričekajmo, nije sve još izgubljeno. Dok je u SDP-u ostao samo još dio strukture koji se nije posve raspao, ali nemaju organizaciju kakvu su imali u Račanovo vrijeme, ima još nade. Ako priča s Viktorom Gotovcem za godinu, dvije počne davati rezultate.

- Ni HDZ očito neće moći dugo uživati na vrhu, pogotovo ako Andrej Plenković ode u Europu. Tko ga uopće može zamijeniti?

- To je "crna kutija". Sada nemaju komotnu situaciju kakvu su imali 2000. i 2011. da nađu novog lidera. Sve se to događa kada raste alternativna populistička scena koja ne može artikulirati racionalnu vlast, ali može neku mračnu koaliciju s nekim hrvatskim Babišem.

- Dobro, HDZ ipak ima puno kadrova koji imaju iskustva u politici. Recimo, Gordan Jandroković, može li on naslijediti Plenkovića?

- Jandroković ima velike ambicije, ali do sada nije pokazao da bi mogao preuzeti ulogu šefa HDZ-a. Meni se čini da su njegova ambicija idući predsjednički izbori, da sebe vidi kao nasljednika Milanovića.

- Stalno se sada spominje kako će Plenković otići u Europsku komisiju. Može li se dogoditi da će ipak ostati u Hrvatskoj, kandidirati se za predsjednika države?

- Mislim da to njega ne zanima, ne čini mi se da bi Plenkovića mogao zanimati Pantovčak. To je ipak posthumni život, nema tamo političke akcije i međunarodne komunikacije, na što je Plenković naviknut. Mogao bi imati i problema u Europskoj uniji zbog ove aktualne krize Europske pučke stranke, ali to ipak nije tako ozbiljno da bi ugrozilo njegove europske ambicije i perspektive.

- Koliko Plenkoviću mogu štetiti ove domaće afere, ali i činjenica da su pod njegovom administracijom mnoge institucije bile neefikasne, a što se vidi i po nekorištenju sredstava za obnovu Zagreba, sada i Banije?

- Ne, to govori o lošim administrativnim kapacitetima, ali ne može štetiti Plenkoviću u njegovim europskim ambicijama. Premijer je odgovoran za funkcioniranje javne uprave, ali javna je uprava po europskoj percepciji četvrta grana vlasti i ona ima u europskim zemljama puno veću autonomiju od politike.

- Postoji li mogućnost da se Zoran Milanović nakon Pantovčaka okrene stranačkim ambicijama?

- On je cijelo vrijeme okrenut stranačkom životu i stalno radi ono što je radio Miloš Zeman u Češkoj. Dezavuira političke stranke koje pripadaju ustavnom luku i potiče jačanje populističkih i liberalnih političkih opcija.

- Može li to značiti da ima i ambiciju vratiti se u SDP, postati šef stranke, a možda i premijer?

- Ne, ne, on se definitivno profilirao kao desni populist i nakon toga povratka nema. Njega se u SDP-u još uvijek boje, ali ga i preziru. Samo jedan dio njih, Zmajlović, Ranko Ostojić, koji su upropastili svoje političke karijere, očekuju od Milanovića državnu sinekuru.

- Može li se Tomislav Karamarko vratiti?

- To je otvoreno. Karamarko se rehabilitirao od onoga zbog čega je morao otići iz Vlade i ima manevarski prostor. Samo je pitanje ima li ekipu ljudi koji bi ga podržali, a meni se ne čini da ima u ovom času utjecaj u samom HDZ-u koji bi mu osigurao povratak. Plenković je ipak uspostavio visok stupanj kontrole nad strankom. Jedino je čudno što se nije posve rastao s desnom političkom opcijom, ali to ne može zbog toga što ipak nema dovoljno personalnih kapaciteta.

- A može li Milijan Brkić ući u igru?

- Navodno postoji neka komunikacija između Brkića i Jandrokovića, navodno Jandroković štiti neke Brkićeve ljude, ali da bi Brkić i Jandroković imali neke mogućnosti da preuzmu stranku, to mi se ne čini. Još mi se manje čini verzija da bi Jandroković onda išao prema Uredu predsjednika, a Damir Vanđelić ušao u Vladu.

- A kakvo bi rješenje, recimo, bio ulazak Vanđelića u Vladu?

- Bilo bi to sjajno rješenje za HDZ jer je njegova osnovna paradigma nulta tolerancija prema korupciji i efikasnost. Ali bojim se da unutar HDZ-a nema kritične mase koja bi jednu tako izazovnu reformističku struju mogla prihvatiti.

- A ovi odmetnici oko Rajka Ostojića, Vidovića, Bernardića oklijevaju, pa i sa formiranjem stranke?

- Oni ne mogu izgraditi alternativnu stranačku mrežu i ne upuštaju se u to jer znaju što znači izgraditi stranku. Njihov je glavni problem što su ljudi stari oko šezdeset godina, a to nije vrijeme kada se možete baviti terenskim radom. Oni su obrazovani, pametni salonski političari, ali bez snage koja je potrebna za izgradnju stranke. Jedini tu snagu ima i zna raditi posao je Davor Bernardić, ali ne postoji dovoljan krug ljudi oko njega koji bi to mogao.

- Što je sa IDS-om?

- Oni imaju dvije razine problema. Nešto slično se dogodilo slovenskom LDS-u kada je otišao veliki Janez Drnovšek. IDS se zapleo u koruptivne afere jer se ne može tako dugo obnašati vlast i biti potpuno imun od korupcije, to je jedan problem koji ih opterećuje. Pogotovo regionalnu stranku koja djeluje u prostoru s visokom političkom kulturom kao što je u Istri. Drugi je problem što oni danas nemaju onu generaciju relativno mladih i fokusiranih lidera. To nije bio samo Nino Jakovčić, koji je bio sjajan.

- Koga bi još na tu listu stavili?

- Bio je i Dino Debeljuh, u svoje vrijeme i Damir Kajin koji je bio dobar stranački glasnogovornik. Bio je i Emil Soldatić, koji je sjajno držao stranačku infrastrukturu, zatim Veljko Ostojić, kao izuzetan menadžer. Svi oni su radili na osiguranju mirne tranzicije u stranci, prepoznavali su talente koji su trebali biti njihovi nasljednici, ali to nije dalo očekivani rezultat.

- A Flego, Miletić?

- Flego je izvanredno funkcionirao u svom gradu kao gradonačelnik, a kada je postao župan više nije bio tako prepoznatljiv. Kao europarlamentarac je daleko manje prepoznatljiv od Nina Jakovčića, uz sve probleme koji su ga pratili. Cijela Flegova generacija nije uspjela zadržati razinu, a investirali su u veliki krug ljudi među kojima je i sadašnji predsjednik. Miletić je bio dobar operativac dok ga je politički čvrsto mentorirao Jakovčić, a sada se dosta toga potrošilo. IDS naprosto nema prave nasljednike. Flego i Miletić bili su projekti stranke, ti ljudi nisu loši, a mlađa generacija ima još težu poziciju. A ne vidim bljeskove koje je Ninova, Kajinova ili Debeljuhova generacije bez sumnje imala.

Povezane vijesti

• BORIS MALEŠEVIĆ, čovjek koji je donio pobjede i Plenkoviću i Milanoviću, a za sebe kaže da je polu-Istrijan: "Svaki čovjek je poruka. Od toga kako izgleda, što govori, što čita, koje vino pije…"
• Posljedice Milanovićevih ispada zapažene su samo u bosansko-hercegovačkoj javnosti, ali ne i u međunarodnoj areni
• Plenković usporedio Primorca s Milanovićem. Evo što je rekao