promet na malo putem interneta
Zamislite da po lijekove bez recepta ne morate ići u ljekarnu. Komora to želi spriječiti
(Snimio Milivoj Mijošek)
U tijeku je savjetovanje o Nacrtu pravilnika o uvjetima za promet lijekovima na malo na daljinu, putem interneta, koji bi trebao ljekarnama pružiti mogućnost online prodaje bezreceptnih lijekova.
Iako takva praksa postoji u pojednim europskim zemljama, prodaja lijekova putem interneta u nas dosad nije bila moguća, a ako je suditi prema stavu Hrvatske ljekarničke komore i same struke, pravilniku će trebati niz izmjena, kako bi se, prema mišljenju struke, zaštitili sami pacijenti.
Ključni razlozi
Hrvatska ljekarnička komora protivi se uvođenju prometa na malo lijekovima putem interneta zbog nekoliko ključnih razloga koji se odnose na sigurnost potrošača, zaštitu javnog zdravlja te sprečavanje zloupotreba lijekova i ostalih protuzakonitih radnji.
U slučaju donošenja pravilnika koji bi regulirao prodaju lijekova bez recepta inzistira da se preuzimanje lijeka naručenog putem interneta obavlja isključivo u ljekarni po izboru pacijenta koja mu je geografski najbliža prebivalištu ili boravištu, uz stručno savjetovanje magistra farmacije oko propisivanja i pravilne primjene lijekova.
– Hrvatska ima dobro uređenu i pravično raspoređenu mrežu ljekarni te su skoro svim građanima ljekarnička skrb, ali i bezreceptni lijekovi, dostupni 10 do 15 minuta hoda od njihova doma, čime se može pohvaliti rijetko koja zemlja u Europskoj uniji.
Hrvatska ljekarnička komora smatra da nije nužno dodatno širiti mogućnosti online naručivanja i prodaje lijekova jer bi to moglo ugroziti sigurnost pacijenata i kvalitetu usluge.
Umjesto toga, fokus bi trebao ostati na osobnom kontaktu između ljekarnika i pacijenta, koji je ključan za pravilnu primjenu lijeka i savjetovanje, ističe predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
Stav Hrvatske ljekarničke komore jest da se lijekovi koji se izdaju bez recepta najčešće koriste za samoliječenje, pa je upravo ljekarnik taj koji ima važnu ulogu u tom procesu jer kroz izravni kontakt upozorava pacijenta na moguće nuspojave i kontraindikacije te osigurava ispravnu primjenu lijeka.
Pritom iz HLK-a upozoravaju da mnogi bezreceptni lijekovi, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova, mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave ili nepovoljne interakcije ako se koriste bez stručnog savjeta.
– Pravilnik se odnosi isključivo na promet lijekovima bez recepta putem interneta, i to u okviru djelovanja ljekarni registriranih u Republici Hrvatskoj.
Lijekovi na recept ni u kojem slučaju ne smiju biti uključeni u ovaj oblik izdavanja. Ipak, i bezreceptni lijekovi mogu imati ozbiljne nuspojave i kontraindikacije, zbog čega je potreban nadzor i savjet ljekarnika, komentira Soldo.
Pogrešne procjene
Hrvatska ljekarnička komora u svojim službenim prijedlozima izmjena nacrta pravilnika upozorava kako pacijenti često pogrešno procijene svoje simptome i neprimjereno se liječe, što može dovesti do pogoršanja postojećeg stanja ili pojave novih zdravstvenih problema.
U izravnom kontaktu s pacijentom, kada magistar farmacije ima priliku vidjeti pacijenta, on može stručno procijeniti njegovo opće stanje, simptome, moguće znakove pogrešnog samoliječenja ili kontraindikacija te uzeti u obzir sve relevantne okolnosti koje pacijent možda nije naveo prilikom internetske narudžbe, što omogućuje dodatnu sigurnost u donošenju odluke o izdavanju lijeka.
Posebno je sporan članak 3. stavak 4., koji dopušta dostavu lijekova na adresu korisnika, a iz HLK-a predlaže izmjenu, tako da lijek mora biti izdan u ljekarni.
– To je u skladu s važećim Zakonom o lijekovima, ali i strukovnim načelima koja štite sigurnost pacijenta. Izdavanje lijeka podrazumijeva procjenu, savjet i stručnu komunikaciju, što se ne može ostvariti dostavom.
Dodatno je važno urediti izdavanje lijekova maloljetnicima, neki bezreceptni lijekovi "popularni" su na društvenim mrežama te su dio "koktela" koji mogu značajno ugroziti zdravlje i djece i odraslih.
Prevažno je da, ako ipak dozvolimo stupanje na snagu ovog pravilnika, bar napravimo nužne korake da zaštitimo zdravlje pacijenata, posebice naših najmlađih. S druge strane, važno je zabraniti popuste na lijekove te sve druge pogodnosti za pacijente kako bi se spriječilo poticanje na kupnju lijeka, bez opravdanog razloga.
Prijedlogom pravilnika nije regulirana ni maksimalna količina koja se može izdati jednom naručitelju što može potencijalno biti područje za zlouporabu.
Naši prijedlozi idu u smjeru da se u skladu s uputama o lijeku koje definiraju maksimalne količine za svaki lijek jer jedino takvim uređenjem osiguravamo sigurnu primjenu lijeka, objašnjava Soldo.
Skladištenje i transport
Da bi lijek bio kvalitetan, siguran i učinkovit što u trenutku proizvodnje garantira proizvođač, kasnije veledrogerija i ljekarna, lijek mora biti pravilno skladišten i transportiran sukladno zahtjevima regulatornih autoriteta i pravilima struke, smatraju u Hrvatskoj ljekarničkoj komori, naglašavajući da lijek nije roba namijenjena širokoj i nekontroliranoj prodaji i potrošnji što, primjerice, eventualni popusti na lijekove svakako nose sa sobom.
Primjena svakog lijeka, pa tako i bezreceptnog, zahtijeva pažnju ljekarnika koji posjeduje ekspertna znanja o farmakoterapiji, kao i profesionalne vještine za provođenje ljekarničke skrbi o bolesnicima, primjenjujući pravna i etička načela profesije.
Soldo kaže da Komora nije informirana o terminu usvajanja i primjene pravilnika koji u obliku u kojem trenutno jest, nema zadovoljavajuću razinu sigurnosti.
– Najveći izazovi nacrta pravilnika odnose se na sigurnost, kontrolu uvjeta transporta, odgovornost u slučaju štetnih posljedica, kao i dostupnost magistara farmacije 24/7 za savjetovanje.
U ovakvom obliku, pravilnik otvara niz operativnih i pravnih pitanja koja treba temeljito razmotriti prije eventualnog donošenja.
Nismo informirani o točnom terminu njegova donošenja, ali Komora je jasno izrazila svoje primjedbe putem e-Savjetovanja. Zaštita kvalitete lijekova zahtijeva stroge uvjete skladištenja i transporta, koje ljekarne već poštuju.
Dostavne službe bi morale ispunjavati iste standarde, što trenutačno nije sustavno uređeno. Pravilnik, u trenutnom obliku, ne jamči tu razinu sigurnosti, a time se ugrožava i zdravlje korisnika, naglašava Soldo.
Niz komentara
E-savjetovanje oko nacrta pravilnika koji regulira prodaju bezreceptnih lijekova putem interneta izazvalo je nekoliko stotina komentara struke i ljudi "s terena". Jedan u nizu komentara pristigao je i iz Ljekarne Rijeka.
– Podržavamo stav ljekarničke komore i smatramo promet lijekovima na daljinu putem interneta neprikladnim jer izlaže pacijente riziku od pojave nelegalnih distribucijskih kanala i krivotvorenih lijekova, neprikladne uporabe lijekova, odabira pogrešnog lijeka za pogrešnog pacijenta i ograničene dostupnosti stručnog savjeta magistra farmacije.
Isto tako smatramo i da su sustavi distribucije i dostave takvih lijekova do pacijenata upitne kvalitete jer je velik broj lijekova termoosjetljiv te pod utjecajem nepovoljne topline ili hladnoće mogu postati neštetno promijenjeni, ali i neučinkoviti, pa čak i štetni.
Kad lijek izađe iz ljekarne, pacijenti mogu biti sigurni da je on zaista bio strogo čuvan onako kako proizvođač propisuje. Ovim Pravilnikom definitivno bi se ugrozilo i poslovanje ljekarni, a moguće i dovelo do dodatnog odljeva visokoobrazovanog kadra iz ionako narušene primarne zdravstvene zaštite.
Ljekarne trebaju biti i ostati jedina mjesta izdavanja lijekova, poručuju iz poznate riječke ljekarne.
Iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kratko su odgovorili da je Zakonom o lijekovima prodaja lijekova na daljinu bila predviđena, no nije bila moguća. Jer, trebalo je odgovarajućim pravilnikom dodatno propisati uvjete otvaranja i rada e-ljekarni, što se sad i čini.
Narušavanje odnosa
Jedna od glavnih primjedbi struke spornom pravilniku svakako je narušavanje odnosa ljekarnik – pacijent, a kako tvrdi Soldo, slabljenje te veze, slabi i kvalitetu zdravstvene skrbi.
– Ljekarnik ima ključnu ulogu u edukaciji i savjetovanju pacijenata, osobito kod samoliječenja.
Prodaja lijekova bez osobnog kontakta može dovesti do pogrešnog odabira terapije, nuspojava ili kontraindikacija. Oslabljena veza između pacijenta i ljekarnika znači i smanjenje kvalitete skrbi, poručuje Soldo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
