Predstavljajući Hrvatskom saboru izvješće o ulaganjima u otoke u 2023. godini, Vladina predstavnica u utorak je otkrila i novosti koje za otoke i otočane donosi novi zakon o otocima koji je u javnom savjetovanju do 7. travnja. 

Poanta novog zakona je bolji život i ostanak otočana na otoku, rekla je državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, pa otkrila neke od novosti koje donosi.

Uvodi se, kaže, mogućnost financiranja troškova prijevoza vode i na otoke spojene na vodovodni sustav u slučaju izvanrednih okolnosti i potreba koje su veće od mogućnosti opskrbe putem javne vodoopskrbe.

Raguž podsjeća da Ministarstvo regionalnog razvoja već sufinancira prijevoz vode otočanima, da to pravo koristi njih preko 7.000 te da je od 2016. do 2024. u tu mjeru uloženo 16, 5 milijuna eura.

Na opasku Borisa Piližote (SDP) kako na mnogim otocima još nema osnovne komunalne infrastrukturu, a posebno zdravstvene zaštite dostupne sedam dana u tjednu, odgovara kako novi zakon predviđa poboljšanje primarne zdravstvene zaštite na otocima, te posebne mjere koje će omogućiti smještaj liječnicima.

Jedno od rješenja koje će sadržavati novi zakon, bit će sufinanciranje  postavljanja pročistača i desalinizatora na otocima, što će dijelom pomoći u opskrbi pitkom vodom, odgovorila je državna tajnica Radi Borić (Možemo) koja skreće pozornost da Hrvatska nema propise koji bi zahtijevali korištene kišnice i izgradnju cisterni za njeno prikupljanje.

Dodatna plaća za svakog zaposlenog otočanina

Državna tajnica suglasila se s ocjenama zastupnika HDZ-a da država, odnosno Vlada, sustavno i konkretno ulaže u razvoj otoka.

Oznaka hrvatski otočni proizvod do sada je dodijeljena za 1445 proizvoda za 785 subjekata, podupire se i rad poslodavaca, isplaćuje im se dodatna plaća na svakog zaposlenog otočanina koji ima prebivalište na otoku minimalno šest mjeseci, rekla je Josipu Ostrogoviću koji kaže da predmetno izvješće potvrđuje da se otoci ne promatraju kroz prizmu egzotičnosti i sezonalnosti, nego kao živo područje hrvatskog teritorija.

Josip Borić (HDZ) apostrofira program 'težak' 150 milijuna bespovratnih eura, tzv. ITP mehanizam, pita koliko je projekata obuhvatio u obalno-otočnim županijama i kolika je realizacija?

ITP je naš ponos, jedinstveni program koji brine posebno o otocima, do sada ugovoren 21 projekt vrijedan 61 milijun eura, što je oko 40 posto alokacije, kaže Raguž.

Objasnila je i zašto je u 2023. u otoke uloženo manje sredstva nego u godini prije, a što nije bila praksa proteklih godina.

Smanjenje je uzrokovano isključivo i samo završetkom projekta Pelješkoga mosta, koji je nosio najveći iznos bespovratnih sredstava, rekla je Raguž i opetovala kako Hrvatska svoje otoke, otočane i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.

Prema Izvješću o provedbi Zakona o otocima u 2023. u otoke je te godine uloženo gotovo 640 milijuna eura, što je oko 15 posto manje u odnosu na rekordnu 2022. godinu.

Od 2006. do 2023., dakle u 18 godina, u otoke je uloženo gotovo 5,5 milijardi eura, u prosjeku oko 309  milijuna eura godišnje.

Zanimljivi su podaci o snazi otočnog gospodarstva. Gospodarstvenici na otocima su od 2018. do 2023. uprihodili gotovo 11 milijardi eura, a najveći prihodi od 2,5 milijardi eura, ostvareni su u 2023., što je bio rast od 15, 41 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Unatrag pet godina neprestano raste broj poduzetnika, kao i broj zaposlenih na otocima.

Povezane vijesti

• Hrvatski sabor donio PAKET POREZNIH ZAKONA
• Saborska oporba: HDZ želi slaviti svoju izbornu pobjedu i pad Vukovara
• Sabor ovaj tjedan o zakonu o osobnoj asistenciji, idući tjedan stanka za Uskrs