Globalno zatopljenje i njegove posljedice predstavljaju jedno od najvećih pitanja 21. stoljeća, a prilagodba i smanjenje emisija ključni su koraci prema ublažavanju tih izazova, poručio je u Dnevniku HTV-a Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Godina 2024. ostat će zapamćena kao najtoplija otkako se provode sustavna mjerenja. To je posljedica kontinuiranog globalnog zagrijavanja i meteorološkog fenomena La Niña. Iako su vremenski ekstremi poput toplinskih valova, oluja ili tuča postojali i prije, dodao je - njihova frekvencija, intenzitet i područje koje zauzimaju sada su znatno izraženiji. Toplinski valovi danas su jači nego ikada prije zbog klimatskih promjena i sve su češći u Europi, Sredozemlju i Hrvatskoj, ističe Ivan Güttler.

Porast temperature od 3 °C do kraja stoljeća?

Pariški sporazum postavio je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali taj cilj postaje sve teže ostvariv. Da bismo to uspjeli, dodaje Güttler - morali bismo svake godine smanjivati emisije CO2 za 5 %, no to je zasad ostvareno samo tijekom COVID-19 krize.

Prema trenutnim procjenama, cilj od 1,5 °C bit će premašen za sedam do osam godina, dok svijet juri prema porastu temperature od 3 °C do kraja stoljeća.

Prilagodba kao ključ budućnosti

- Ako se globalno zatopljenje ne zaustavi, svijet će se suočiti s još izraženijim posljedicama, poput porasta razine mora, povećanja temperature mora i učestalijih vremenskih ekstrema. Iako imamo mogućnost prilagodbe klimatskim promjenama, pitanje je hoće li ta prilagodba biti dovoljna u svijetu koji se ubrzano zagrijava, upozorava Güttler.

Razvoj DHMZ-a i modernizacija sustava

Od početka ove godine, Güttler je na čelu Državnog hidrometeorološkog zavoda i ističe kako se nastavlja rad na modernizaciji meteorološke, hidrološke mreže i mreže za praćenje kvalitete zraka. Naglasio je važnost održavanja i jačanja infrastrukture na više od 450 lokacija diljem Hrvatske.

- Umjetna inteligencija i novi tipovi prognostičkih modela također igraju važnu ulogu u poboljšanju naših sustava. DHMZ surađuje s Hrvatskim vodama, vatrogasnom zajednicom i drugim partnerima kako bi unaprijedio sustave ranog upozoravanja poput Metalarm i SRUUK. Sve radimo kako bismo građanima osigurali točne, pouzdane i pravovremene prognoze, zaključio je Güttler.

Povezane vijesti

• EUROPSKA UNIJA NAJAVILA AMBICIOZNI PLAN ZA UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA Do 2035. godine zabranit će prodaju automobila na benzin i dizel
• Sve brže zagrijavanje Sredozemlja promijenit će život u moru i ljudske živote
• OVOGODIŠNJE LJETO NAJSUŠNIJE U PROTEKLA TRI DESETLJEĆA: U tri ljetna mjeseca u Puli samo jedan kišni dan!