Katastrofalne poplave u zapadnoj Europi, golemi požari u Sjevernoj Americi, tajfuni u Aziji i druge pogibeljne elementarne nepogode širom svijeta uvjerile su i najveće skeptike kako se klimatske promjene neće tek dogoditi – nego se već događaju. Posljednjih dana brojni su ekološki aktivisti, znanstvenici, ali i političari nedvojbeno potvrdili kako recentne prirodne nepogode uzrokovane izbjegavanjem zaštite okoliša na globalnoj razini te kako smo za njih, uglavnom, sami krivi.

O utjecaju klimatskih promjena danas naveliko govore njemačka kancelarka Angela Merkel, šefica Europske komisije Ursula van der Leyen i političari iz država pogođenih katastrofama – iako je malo koja od njih ispunila uvjete iz Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Europska komisija prošlog je tjedna, svega dan-dva prije poplava u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, predložila ambiciozni Zeleni plan EU koji je dobio i podršku Washingtona, ali očito je kako se s njime kasni. Europska unija želi ukloniti fosilna goriva iz upotrebe tijekom slijedećih devet godina i stvoriti zajednički blok protiv klimatskih promjena.

Ursula van der Leyen sada jasno kaže kako su poplave u Europi "intenzitet i duljina događaja za koje nam znanost kaže da su jasan pokazatelj klimatskih promjena“ dok meteorolozi i klimatski stručnjaci potvrđuju kako bi takvih nepogoda moglo biti sve više.

Zagrijavanje

„Ekstremno jake kiše bit će sve učestalije i to u sve toplijem svijetu", kaže za medijsku platformu Deutshe Welle stručnjak za klimatske promjene Andreas Fink s Instituta za meteorologiju i klimatska istraživanja na Tehnološkom institutu u Karlsruheu. Uzrok tome leži u globalnom zagrijavanju koje proizvodi ekstremne klimatske promjene u atmosferi. „Sa svakim porastom temperature od jednog stupnja, atmosfera može upiti oko sedam posto više vlage. Ta dodatna vlaga, koja je uzrok zagrijevanja, dugoročno izaziva veće količine padavina, naročito jake kiše,“ analizira Sebastian Sippel s Instituta za klimu i atmosferu pri Tehničkom sveučilištu u Zürichu.

Globalno zagrijavanje nesumnjivo je rezultat zanemarivanja zaštite okoliša u proteklih nekoliko desetljeća. „U godini 2021. više se ne postavlja pitanje jesu li tome doprinijele klimatske promjene. Pitanje je samo koliko", komentirao je u povodu poplava u Njemačkoj Carl-Friedrich Schleussner, istraživač Geografskog instituta Univerziteta Humboldt u Berlinu.

Ekstremno vrijeme uvjetovano je, tvrde stručnjaci, atmosferskim prilikama i utjecajem zapadnog vjetra, „jet streama“, koji puše devet kilometara iznad sjevernog pola. Proteklih godina izgubio je na snazi, što je poremetilo stabilan zračni tok. „Te oscilacije uzrokuju valove koji se onda zadržavaju na istom mjestu i mogu, u ovisnosti od toga gdje se nalaze, izazvati ekstremne valove vrućine, kakve smo doživjeli u Sjevernoj Americi, ili mogu izazvati poplave", objašnjava klimatolog Andreas Flink.

Zatopljenje na Arktiku

Do usporavanja „jet streama“ došlo je zbog zatopljenja iznad Arktika i smanjenja temperaturnih razlika između pola i tropskog pojasa, kažu stručnjaci. Zabrinjava ih i činjenica kako će u slijedećih deset godina plima i oseka biti izraženije nego do sada jer će Mjesec biti u neujednačenoj orbiti. Ta pojava javlja se jednom u dvadesetak godina, ali u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem bit će znatno izraženija.

„Na polovini mjesečevog ciklusa dugog 18,6 godina, intenzitet oseke i plime na Zemlji slabi: plima je niža nego inače, a oseka viša. U drugoj polovini ciklusa vodostaji postaju ekstremniji: plima je viša, a oseka niža,“ objasnila je NASA na svojoj web stranici.

Naravno, postavlja se i pitanje odgovornosti za povećanje količine stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu. Stručnjaci prozivaju industrijski najrazvijenije države.

„Ekstremni vremenski događaji u zemljama u razvoju često uzrokuju veliku smrtnost i razaranja - ali to se smatra našom odgovornošću, a ne nečim što je pogoršano više od stotinu godina stakleničkih plinova koje emitiraju industrijske zemlje“ objasnila je za The New York Times Ulka Kelkar, direktorica za klimu u indijskom uredu Svjetskog instituta za resurse.

Najveći svjetski zagađivač je Kina, dok emisije štetnih plinova opadaju u SAD i europskim zemljama. Sve je to presporo i premalo da bi se ograničio porast globalne temperature. Stoga bi se moglo reći kako je Zeleni plan Europske unije objavljen dan prije katastrofalnih poplava u Europi, napisan u posljednjem trenutku. Uz smanjenje štetnih plinova i upotrebe fosilnog goriva, EU želi nametnuti carine na uvoz određenih roba iz država gdje ne postoji stroga zaštita okoliša. Planiraju poskupljenje fosilnih goriva i uklanjanje prodaje automobila na bezin i dizel u roku od slijedećih 14 godina.

"Naša trenutna ekonomija fosilnih goriva dosegla je svoju granicu",rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavljajući radikalni prijedlog za postizanje ugljično neutralne ekonomije do 2050. godine. Bruxelles se zakonski obvezao da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990. godine. Do tada bi čak 38,5 posto energije trebalo dolaziti iz obnovljivih izvora. Uveo bi se i porez na mlazno gorivo za letove unutar Europske unije.

Kako piše The New York Times, evropski prijedlog postavlja ljestvicu za Sjedinjene Američke Države i Kinu. Predsjednik Joe Biden rekao je da želi da Sjedinjene Države budu lider u naporima za rješavanje klimatskih promjena. Bijela kuća pozdravila je ideju o porezu na zagađivanje okoliša. Demokratska stranka je u Kongresu SAD predložila zakon kojim se predviđa "uvozna naknada zagađivača".

Osim toga, SAD namjerava smanjiti emisije štetnih plinova na 43 posto. Velika Britanija najavila je smanjenje od 68 posto, dok je Kina također najavila značajna smanjenja tako što će kompanijama odrediti godišnju kvotu zagađenja stakleničkim plinovima te nacionalno tržište na kojem mogu s njome trgovati.

Prvi dogovori o novim klimatskim promjenama pokušat će se postići na jesenskom sumitu G20 o klimatskim promjenama u Glasgowu, ali očekuje se kako će za novi globalni sporazum trebati još dvije godine.

Plan 55

"Paket politika EU za stabilizaciju klime najopsežniji je do danas. Vremenski ekstremi širom svijeta jasno pokazuju da je snažna akcija sada ključna ako želimo ograničiti troškove i rizike i svima osigurati sigurnu budućnost,“ rekao je Ottmar Edenhofer, direktor Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu u Njemačkoj.

Uvođenje carina na robu iz zemalja-zagađivača moglo bi najviše pogoditi Rusiju i Tursku iz kojih EU kupuje željezo, čelik i aluminij, analizirao je Centar za europsku reformu. Utjecaj na američki izvoz u Europu bio bi daleko manji.

Zeleni plan – koji je Bruxelles prozvao „plan za 55“ – mogao bi naići i na protivnike u Europskoj uniji, posebice među siromašnijim zemljama srednje Europe koje još ovise o fosilnom gorivu.

Probleme očekuje i izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, koji je zadužen za okoliš: "Pitati ćemo puno naših građana. Također ćemo pitati puno naših industrija, ali to činimo s dobrim razlogom. Činimo to kako bismo čovječanstvu dali priliku za borbu. Komisija mora dokazati da se vodi računa o solidarnosti i pravičnosti u ovoj tranziciji. Ako to uspijemo dokazati, mislim da će otpor biti manji. Ako to ne uspijemo dokazati, mislim da će otpor biti velik.“

Bez obzira na to, slabiji „jet stream“ iznad sjevernog pola, globalno zatopljenje i ekstremni vremenski uvjeti postat će svakodnevnica za desetljeća koje su pred nama.

Povezane vijesti

• Trumpova administracija obavijestila UN o istupanju iz Pariškog sporazuma o klimi
• Europski parlament proglasio klimatsku krizu
• NAJVEĆE BANKE RUŠE PARIŠKI SPORAZUM O KLIMI U pet godina investirale su 3,8 bilijuna dolara u INDUSTRIJU FOSILNIH GORIVA