Marin Strmota, hrvatski demograf i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ivan Suhanek, osnivač i direktor agencije TH Consulting specijalizirane za posredovanje u zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj, bili su gosti još jedne Špice s Macanom, a teme su bile demografska kretanja u Hrvatskoj i zapošljavanje stranih radnika.

– Od 1991. godine imamo negativne demografske trendove u Hrvatskoj, koji ubrzavaju, koji su iznimno loši i među najlošijima u Europi jer imamo depopulaciju u kontinuitetu – i veći broj umrlih nego rođenih, i iseljavanje, i starenje stanovništva i svi ti negativni trendovi donose probleme ekonomiji, tržištu rada, a svi socijalni sustavi ovise o dobnoj strukturi društva, istaknuo je Strmota.

– Tako smo od 1991. do 2000. imali pad od 45 do 60 tisuća, pa smo od 2000. do 2010. imali pad od 95 tisuća pa idućih 10 godina 140 tisuća manje, a u zadnjih deset godina, kako vidimo, taj pad će biti još i veći, odnosno oko 200 tisuća ljudi manje, i to samo prirodnim putem, znači tu ne govorimo o migracijama, upozorio je.

Svi vole reći “djeca su budućnost”, a u zadnjih sto godina se prepolovio broj djece do 15 godina i starije, a ove od nula do šest godina, tj. predškolske djece je tri puta manje. To je zabrinjavajuće jer znamo da tu nema pomoći ako ne budemo radili na fertilitetu, kaže Strmota i dodaje da je Slavonija predvodnica u lošim demografskim trendovima.

– Treba promijeniti dosadašnju paradigmu o tome da je svijet prenapučen. Nema nas previše na svijetu, neće nas nikada ni biti jer to je nemoguće, sve projekcije pokazuju da nas neće biti više od 11 milijardi jer sve analize pokazuju da što smo razvijeniji, to nas je sve manje, tako će se dogoditi i nerazvijenim zemljama. Drago mi je vidjeti što Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu koji ima 14 djece, svaki tjedan ‘tvita’ da je depopulacija najveći problem čovječanstva. I sada se otvara mogućnost promjene javnih politika. Ulaganje u djecu nije ulaganje u socijalu ili potrebite, to je investiranje u budućnost. Javlja se prilika da okrenemo priču, da se vratimo kombinaciji obiteljskih politika i tržišta rada, da ljudi ovdje požele imati djecu, da to postane trend, zaključio je Strmota.

Prije nego je naveo praktična iskustva o zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj i zemljama Balkana, Ivan Suhanek je otkrio da se u Srbiji preferiraju radnici iz Indije, a u Sjevernoj Makedoniji Nepalci, dok hrvatski poslodavci preferiraju radnike iz zemalja srednje Azije – većinom iz Nepala, no u nas je ipak najviše radnika s Balkana, odnosno iz Srbije i BiH. Također je otkrio da sve više fakultetski obrazovanih ljudi iz Srbije dolazi na poslove u Hrvatskoj, a sve manje pomoćne radne snage.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Pogled.hr.

Povezane vijesti

• U Hrvatskoj će 2030. živjeti 500.000 stranih radnika? "To se ne može zaustaviti"
• U Hrvatskoj postoji 190 tisuća radnih dozvola za strane državljane, a omogućuju ih poslodavci