(Snimio Marko Lukunić/Pixsell)
Današnjim mimohodom centrom Zagreba "Za sigurnu školu" roditelji i učenici u tišini i s upaljenim svijećama uputit će simboličnu poruku. Na igralištu škole u zagrebačkom naselju Prečko roditelji nastavljaju polagati lampione i kroz suze dive se hrabrom činu učiteljice.
– Sve hrvatske škole moraju se zaključati i to je minimum od kojeg treba krenuti, nedvosmisleno je poručio naš sugovornik Željko Cvrtila, kriminalist i stručnjak za sigurnost.
– Naše škole trebale bi imati tehničku i mehaničku zaštitu, primjerice brave koje se mogu otključati samo iznutra, rešetke, možda i blindirane ulaze. Sve su to opcije koje se trebaju ozbiljno uzeti u obzir s ciljem da se rizik od kritičnih situacija i ugrožavanja ljudskih života svede na minimum, kaže Cvrtila.
Smatra da sve škole mogu čuvati zaštitari, ali ne domari ili učenici na porti, upravo kako bi se potencijalno opasne situacije za učenike i osoblje minimalizirale.
– Dakako, iskustvo tragedije koja se lani dogodila u beogradskoj osnovnoj školi pokazuje da i odrasla osoba može prva izgubiti život suočena s vatrenim oružjem napadača. No, to su krajnje kritične situacije kada je napadač u premoćnoj prednosti, a pritom može stradati i obučena osoba za rukovanje oružjem u obrani. U takvim scenarijima višestruka tragedija teško se može prevenirati.
No, ponavljam to su krajnji slučajevi kakvi mogu presuditi i kad su pitanju štićene osobe, dužnosnici pod naoružanom pratnjom. Nažalost, nema stopostotne sigurnosti i zato je ključna premisa svesti rizik na najmanju moguću mjeru, da se u škole ne može ulaziti tek tako, ističe Cvrtila.
Što se tiče ponovo spominjanih detektora metala koji bi se mogli implementirati, kaže da takvi sustavi detekcije ne bi bili mogući u stopostotnoj primjeni.
– Jasno je da se ne mogu svi učenici detektorom pregledavati na ulazu u škole jer bi sam proces trajao jako dugo. O selektivnoj primjeni detekcijskih uređaja za osobe koje ulaze u školu, a nisu zaposlenici zahtijevalo bi da osoba u kontroli poznaje sve zaposlenike od onih koji nisu, ističe Cvrtila navodeći da su po sadašnjoj praksi odluke prepuštene ravnateljima škola i osnivačima škola, gradovima i općinama. Za sigurne brave na ulazima škola i zapošljavanje zaštitara treba biti novaca.
Troje učenika koji se, nakon tragičnog napada nožem u Osnovnoj školi Prečko oporavljaju u zagrebačkim bolnicama u dobrom su i u stabilnom stanju, a njihova učiteljica diše samostalno i također je stabilno. To su najvažnije vijesti koje su jučer potvrđene od liječnika dva dana nakon stravičnog zločina u kojem je život izgubio sedmogodišnji učenik prvog razreda.
Najteže stradala 62-godišnja učiteljica koja je svojim tijelom pokušala zaštititi svoje učenike od napada nožem i zadobila zastrašujući broj ubodnih rana od napadača operirana je u KB-u Sveti Duh, a jučer joj se pružala psihološka pomoć. Dvoje djece, jedanaestogodišnjak i sedmogodišnjak, koji su na liječenju u Dječjoj bolnici u Klaićevoj dobro se oporavljaju. Postoperativno stanje im je uredno, a mališani su u u stalnom kontaktu s roditeljima.
Dobro je stanje i teško ozlijeđenog petnaestogodišnjaka, koji se liječi u KBC-u Zagreb nakon preseljenja s intenzivne njege na odjel Klinike za uho, grlo i nos. Stabilno je i 19-godišnji počinitelj na bolničkom odjelu koji osigurava policija. Tijekom subote hitno je operiran zbog tromba koji mu je pritiskao dišne organe, no više nije na mehaničkoj ventilaciji nego diše samostalno te je podvrgnut konzilijarnom psihijatrijskom tretmanu.