Nakon što je smještaj u domovima za starije i nemoćne u vlasništvu županija lani poskupio i do 50 posto, Vlada je u siječnju povećala decentralizirana sredstva koja dodjeljuje županijama za tu namjenu.

Korisnici domova od tog povećanja ipak neće biti na dobitku jer, kako doznajemo u nekoliko županija, dodijeljena sredstva nisu im dovoljna da bi vratili cijene na staro. Tako će umirovljenici smješteni u županijskim domovima i dalje plaćati višu cijenu smještaja zbog koje se nerijetko moraju odreći svih drugih potreba.

Kriteriji i mjerila

Vlada je Odlukom o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije osobe u 2025. ukupni iznos za osiguranje minimalnih financijskih standarda u ovoj godini povećala za 16 posto u odnosu na prošlu godinu, na iznos od 28.954.115 eura.

Objavljeno je to u odgovoru Vlade na zastupničko pitanje SDP-ove zastupnice Martine Vlašić Iljkić koja je ujesen prošle godine upozorila na drastično povećanje cijena smještaja u domovima za starije čiji je osnivač županija.

Navela je za primjer Požeško-slavonsku županiju, gdje je zabilježeno poskupljenje od čak 50 posto, te Splitsko-dalmatinsku županiju gdje je takav smještaj skuplji za 40 posto.

Županije su to podizanje cijena obrazložile velikim i nepredviđenim rastom cijena hrane, higijenskih potrepština, energenata, režijskih troškova i troškova održavanja ustanove, kao i rashoda za zaposlene.

Iako se iz državnog proračuna sada izdvaja više za tu namjenu, kažu da to nije dovoljno da bi se kompenzirali povećani troškovi koje ove ustanove imaju.

U Požeško-slavonskoj županiji, u dva doma za starije i nemoćne osobe kojima je županija osnivač, cijene usluga povećane su od 1. rujna 2024. godine u rasponu od 180 do 240 eura i sada se kreću od 438 do 570 eura.

U nekim županijama cijene prelaze 800 eura mjesečno. Uz prosječnu mirovinu od 553 eura, ovakav je trošak bez pomoći bližnjih teško podmiriti.

U Požeško-slavonskoj županiji kažu kako cijene usluga u domovima prije toga nisu mijenjane od 2022. godine te da će pomoći socijalno najugroženijima da podnesu veći financijski teret.

– Nastojeći olakšati plaćanje troškova smještaja u domovima, Požeško-slavonska županija sufinancirat će taj trošak socijalno ugroženim korisnicima. Odluka o sufinanciranju cijene smještaja na dnevnom je redu sjednice županijske skupštine koja se održava u ožujku, poručuju.

Neke županije kompenzirale su rast troškova u domovima za starije iz vlastitih sredstava.

U Primorsko-goranskoj županiji cijene smještaja povećane su tako za prosječnih šest posto u kolovozu 2023., i to zbog rasta materijalnih rashoda i troškova zaposlenih.

Unatoč Vladinoj odluci o povećanju iznosa decentraliziranih sredstava za domove, taj iznos, kažu u Primorsko-goranskoj županiji, i dalje nije ni približno dostatan za podmirenje rashoda poslovanja domova za starije osobe.

Rast osnovice

– Županija već niz godina značajno povećava sredstva za sufinanciranje poslovanja domova. U 2025. godini osigurali smo iz izvornih prihoda 3.346.944,00 eura, a upravo zbog takvog financiranja cijena usluge za korisnike u domovima nije značajno rasla, vele u ovoj županiji.

Podsjećaju pritom na rast osnovice za obračun plaće i primjenu novih, povećanih koeficijenata, koji su bitno povećali trošak zaposlenih u tom sustavu. Na povećanje rashoda, zaključuju, utjecaj je imala i inflacija, značajni porast troškova namirnica i energije.

– Cijene su najviše skočile u Slavoniji i Dalmaciji, jer tamo nemaju taj socijalni senzibilitet. Ne očekujem da će županije sufinancirati smještaj socijalnim kategorijama umirovljenika, jer je sustav socijalne skrbi najgori sustav koji postoji u ovoj zemlji, komentira Jasna A. Petrović, članica Nacionalnog vijeća za starije osobe.

Za primjer enormnog troška smještaja u domovima za starije navodi Pazin, gdje je cijena smještaja u gradskom domu čak 1.700 eura, dok se u Umagu kreće oko 1.300 eura. Uz takve cijene svako sufinanciranje je iluzorno, zaključuje.

Trebalo bi, smatra predstavnica umirovljenika, starijim osobama dodjeljivati osobne vaučere jer su danas oni koji ne mogu pronaći mjesto u županijskom domu diskriminirani.

»Zašto čovjek ne bi imao osobni vaučer za dom, pa da sam odluči kamo će ići. Danas u županijskom domu država subvencionira smještaj, a u privatnom ne. Dobro znamo da u županijskim domovima nema mjesta, neka onda svatko dobije osobni vaučer i s njime se nekako snađe«, predlaže Petrović.

Vlada je putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) i državnog proračuna osigurala sredstva za izgradnju 18 centara za starije osobe, čija se vrijednost procjenjuje na 159 milijuna eura, a trebali bi biti dovršeni do lipnja iduće godine.

Tih 18 centara moći će smjestiti 1.849 korisnika te pružiti izvaninstitucijske usluge za 4.549 korisnika.

Trebala bi to biti značajna pomoć starijima, no činjenica je da je danas organiziranim smještajem pokriveno samo osam posto starije populacije, što znači da su stvarne potrebe višestruko veće.

Zagreb bez poskupljenja

Iako su decentralizirana sredstva povećana za 16 posto, ona i nadalje čine samo pet posto ukupnih prihoda domova, kažu u Gradu Zagrebu, gdje bilježe najveći pad ukupno dodijeljenih državnih sredstava u odnosu na ostale županije u zadnja dva desetljeća.

Unatoč tome što decentralizirana sredstva u 2025. čine tek 35 posto iznosa iz 2002. godine, iz gradske uprave poručuju da će, zbog činjenice da su starije osobe u najvećem riziku od siromaštva, i dalje nastojati da cijene za korisnike ne rastu, iako su i danas značajno niže od ekonomske cijene. Grad Zagreb cijene domova nije mijenjao od 2018. godine.

Povezane vijesti

• KORONAVIRUS U SPLITSKOM STARAČKOM DOMU Sumnja se da je zaraženo najmanje deset korisnika. SVI SU EVAKUIRANI
• U 8 podružnica 750 članova: Umirovljenici Pazinštine žele da se novi Dom za starije otvori čim prije
• Liste čekanja za dom za starije sve duže, a kapaciteta - nema dosta. Grade se novi centri, hoće li to biti dovoljno?