Saborska oporba nije u četvrtak dvojila da je potrebno urediti područje zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu dio zagovara vraćanje sustava kvota, ocjenjujući trenutno stanje stihijom.

Potrebno je vratiti kvote i uvesti doprinos ili porez za integraciju koju bi poslodavci plaćali na plaću i time se financiralo primjerice učenje hrvatskog jezika, kulturne aktivnosti i slično, poručio je Mišo Krstičević (Klub SDP-a). Kaže, nije sporno da izmjene Zakona o strancima donose određena poboljšanja, ali i ostavljaju niz otvorenih pitanja.

"Nalazimo se na putanji koja su mnoga europska društva dobrim dijelom prošla, ta putanja se sastoji od uvoza armije potplaćenog rada i odbijanja da te ljude integrira u naše društvo, ta putanja podrazumijeva i više incidenata, a završava podijeljenim društvom u kojima na izborima ne može pobijediti itko osim radikalne desnice", kazao je Krstičević spomenuvši primjere Švedske, Austrije, Italije i Nizozemske.

Raspudić: Floskule da će strana radna snaga održati naš mirovinski sustav

Za vraćanje kvota je i Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika). Zakon je pokušaj unošenja pravnog i društvenog reda u stihiji koja je zavladala na tržištu rada kada su ukinute kvote, kazao je. Tvrdi Hrvatska je strane radnike dočekala potpuno nespremno, floskulama nazvavši tvrdnje da će ta strana radna snaga održati naš mirovinski sustav.

Dijela te radne snage uopće nema u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a preko 40 tisuća stranih radnika uopće ne plaća porez na dohodak ili ga plaća u umanjenom iznosu, dakle njihov doprinos varira od nikakvog do zanemarivog, ustvrdio je Raspudić.

Bajkama je nazvao tvrdnje da ćemo uspjeti u masovnoj asimilaciji stranaca u čemu nisu uspjele ni države veće i financijski moćnije od Hrvatske. "Potrebno je utvrđivati realne potrebe tržišta rada, a to nisu dostavljači zbog koji ćemo više ležati na kaučima i debljati se", poručio je.

Osim kvota, kazao je Ante Kujundžić (Klub Mosta), potrebno je jasno definirati deficitarna zanimanja za koja možemo uvesti radnu snagu i jasnu definiciju zemalja iz kojih možemo uvesti radnu snagu.

"Pitanje stranih radnika je pitanje hrvatskog identiteta, sigurnosti države i opstanka našeg naroda", poručio je njegov stranački kolega Marin Miletić.

Anka Mrak Taritaš: Prema prognozama broj stranih radnika do 2030. raste na 400 do 500 tisuća.

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) pita gdje nam je imigracijska politika, navodeći prognoze prema kojima će se do 2030. radna snaga u Hrvatskoj smanjiti za 6,8 posto a broj stranih radnika popeti na 400 do 500 tisuća.

Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) upozorava na položaj stranih radnika u Hrvatskoj i nedostatak efikasnih mjera za uspješnu integraciju. "Sve ih je više a problemi s kojima se suočavaju sve značajniji, potrebno je zato što prije usvojiti ove izmjene zakona, iako mislim da je tome trebalo pristupiti nekoliko godina ranije", rekla je.

Nakon godina stihije prepuštanja rada stranih radnika u potpunosti tržištu stvari se sada donekle reguliraju, no ima prostora za napredak, ocijenila je Jelena Miloš (Klub Možemo!). Naglašava, zakonom se ne mijenja ključna stvar, temeljni odnos između stranih radnika i poslodavaca u Hrvatskoj, a to je da se radnici sustavno i brutalno izrabljuju da bi se na njima zgrtao profit. 

Zakon neće riješiti korijen problema a to je da Hrvatska nije privlačna vlastitim građanima zbog koruptivnih radnji i klijentelizma, drži Marijana Puljak (Klub Centra i NPS).

Povezane vijesti

• CJELODNEVNA RASPRAVA O MIROVINSKOJ REFORMI završila u mirnijem tonu
• VERBALNI OKRŠAJ PLENKOVIĆA I GRBINA zbog stanja u pulskom brodogradilištu
• Zakon o financiranju stranaka je HARAČ I POKUŠAJ ZABRANE REFERENDUMA