Iako je u Hrvatskoj stanovnika sve manje, iz godine u godinu sve ih više odlazi liječniku. Razlog je tome dobro poznat - starenje populacije i porast broja oboljelih od kroničnih bolesti, a posljedica je, osim lošijeg zdravstvenog statusa nacije, i sve veća opterećenost zdravstvenog sustava. Tako je prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno rekordnih 11,2 milijuna specijalističkih pregleda, a od toga je više od 10 posto odrađeno kod privatnika, što znači da su građani više od milijun pregleda platili iz vlastitog džepa. Istodobno, obiteljskim se liječnicima pacijenti nisu obraćali za pomoć tako često kao ranije.

Broj zdravstvenih osiguranika u Hrvatskoj je u padu, pa ih je tako lani bilo ukupno 3.903.506, a većina - njih 3,6 milijuna - koristilo je neki oblik zdravstvene zaštite. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno obiteljskoj medicini i pedijatriji, evidentirano je 50,4 milijuna posjeta što znači da je svaki osiguranik u prosjeku kod liječnika bio, ili ga na drugi način kontaktirao, najmanje 12 puta. Ispisano je 4,7 milijuna uputnica za specijalističke preglede, ili u prosjeku jedna uputnica na svakih deset kontakata s obiteljskim liječnikom ili pedijatrom. Od ukupno 11,2 milijuna specijalističkih pregleda, što je za milijun više u odnosu na prethodnu 2022. godinu, njih 9.885.424 odrađeno je u specijalističkim ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-om, a 1.271.717 pregleda, ili nešto više od 10 posto, građani su obavili u specijalističkim ordinacijama bez ugovora s HZZO-om.

U Hrvatskoj je tijekom 2022. zabilježeno 10.285.914 specijalističko-konzilijarnih pregleda, što je otprilike na istoj razini kao i u 2018. Od toga je 9.189.646 pregleda bilo u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-om, dok je u ordinacijama bez ugovora s HZZO-om zabilježeno 1.096.268 pregleda. Broj pregleda na uputnicu, dakle, samo u posljednjih godinu dana porastao je za oko 700.000, a broj pregleda u privatnim specijalističkim ordinacijama - plaćenih ili iz vlastitog džepa ili iz privatnog osiguranja - porastao je u istom razdoblju za gotovo 200.000. Broj specijalističkih pregleda u privatnim ordinacijama bez ugovora s HZZO-om prije pandemije, 2018. i 2019. godine, kretao se oko 730.000, dok je danas prešao 1,2 milijuna pregleda. Dio privatnih pregleda može se svakako pripisati komociji bolje stojećih pacijenata koji žele drukčiju zdravstvenu uslugu od one koju će dobiti u javnom zdravstvu, odnosno u javnim bolnicama, no poznato je da su odlasci na privatne preglede i pretrage uglavnom posljedica dugih lista čekanja i nedostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sektoru.

Dok je broj posjeta liječnicima specijalistima lani bio u značajnom porastu, ordinacije primarne zdravstvene zaštite imale su lani manje posla u odnosu na 2022. godinu, kažu podaci HZJZ-a. Praksa ispisivanja uputnica za specijalistički pregled različita je u pojedinim krajevima zemlje. Tako je, na primjer, Primorsko-goranska županija jedan od dijelova Hrvatske gdje su liječnici najmanje skloni poslati pacijenta specijalistu, već radije sami rješavaju problem. Tako je s ukupno 3,7 milijuna posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite i samo 165.000 ispisanih uputnica za specijalistički pregled, PGŽ uvjerljivo vodeći po učinkovitosti primarne zdravstvene zaštite. Dok se u većini zemlje po jedna uputnica ispiše u prosjeku na svaki deseti posjet obiteljskom liječniku, liječnici PGŽ-a izdat će u prosjeku uputnicu tek svakom 22. pacijentu koji im dođe u ordinaciju.

Povezane vijesti

• HZZ-u 2,1 milijarda kuna iz Europskog socijalnog fonda za mjere zapošljavanja
• Krajem veljače 156.378 nezaposlenih
• Broja osiguranika pri HZMO-u na godišnjoj razini manji za 11.260