zdravlje i sigurnost
Rizik za unos i širenje majmunskih boginja u Hrvatskoj nizak, ali HZJZ upozorava na praćenje situacije
Ilustracija (Snimila: Emica Elvedji/Pixsell)
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) poručili su kako je u Hrvatskoj rizik za unos i širenje majmunskih boginja među populacijom nizak, nakon što je u Švedskoj potvrđen prvi slučaj te zaraze izvan Afrike koju je WHO proglasila globalnom hitnom zdravstvenom situacijom.
Majmunske boginje, bolest koja se po novome zove mpox, uzrokovane su infekcijom virusom koji pripada istoj obitelji kao i virus koji uzrokuje velike boginje te nisu povezane s vodenim kozicama. Bolest se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili životinjom te putem kontaminiranih predmeta i površina.
"Po svemu sudeći, spolni put prijenosa ima bitnu ulogu u širenju te epidemije u DR Kongu. Rizik za unos bolesti u Hrvatsku je nizak, a za širenje u populaciji u Hrvatskoj vrlo nizak", istaknuli su iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a u odgovoru Hini.
Također su dodali kako se procjenjuje da je rizik širenja i u općoj populaciji EU-a nizak.
Na upit kako se Hrvatska priprema za mogućnost dolaska i širenja bolesti, iz HZJZ-a su naveli kako se pozorno prati situacija u Africi te se podiže svijest, posebice zdravstvenih djelatnika, o mogućnosti unosa bolesti te potrebe ranog prepoznavanja sumnje na bolest s ciljem provođenja brze epidemiološke intervencije.
"Dodatno, putnicima i povratnicima iz rizičnih područja savjetuje se pojačani oprez te izbjegavanje bliskog i intimnog kontakta s osobama koje imaju simptome bolesti i s nepoznatim osobama", naveli su.
Cjepivo je dostupno u Hrvatskoj, a uglavnom se cijepe oni koji imaju povećani rizik za zaražavanje.
Tijekom globalne epidemije 2022., u Hrvatskoj je zabilježena 31 prijava oboljenja od mpoxa, u 2023. dvije prijave, a u 2024. jedna prijava početkom proljeća. Svi oboljeli su se oporavili te nije bilo smrtnih slučajeva, istaknuli su.
Endemska bolest u Africi, virus otkriven 1958.
Mpox je zoonotska bolest što znači da se može prenositi između životinja i ljudi, a endemska je, ili redovito prisutna, u dijelovima središnje i zapadne Afrike.
Virus majmunskih boginja otkriven je 1958. godine kada su se dogodile dvije epidemije bolesti nalik velikim boginjama u kolonijama majmuna držanih za istraživanje. Unatoč tome što je izvorno nazvan "majmunske boginje", rezervoar bolesti ostaje nepoznat, istaknuli su iz HZJZ-a.
Znanstvenici smatraju da afrički glodavci i primati, poput majmuna, mogu nositi virus i zaraziti ljude.
Prvi ljudski slučaj zabilježen je 1970. godine u današnjoj Demokratskoj Republici Kongo, a 2022. mpox se proširio diljem svijeta.
HZJZ je naveo kako su prije toga slučajevi mpoxa na drugim mjestima bili rijetki i obično povezani s putovanjima ili s uvozom životinja iz regija gdje je mpox endemičan.
Švedski zdravstveni dužnosnici naveli su kako je slučaj iz Švedske "ozbiljniji oblik majmunskih boginja, zvani Clade I" te je prvi slučaj uzrokovan Cladeom I koji je zabilježen izvan afričkog kontinenta. Osoba se zarazila tijekom boravka u području Afrike gdje je došlo do velikog izbijanja zaraze majmunskim boginjama Clade I.
Iz HZJZ-a su pojasnili kako postoje dvije vrste virusa majmunskih boginja: grana I i grana II (engleski clade).
Grana I, endemična u središnjoj Africi, uzrokuje teže bolesti i smrti.
"Po svemu sudeći, epidemija koja je trenutno u tijeku u DR Kongu i proširila se na susjedne zemlje centralne Afrike, uzrokovana je novom varijantom virusa grane I, koja se lakše prenosi s čovjeka na čovjeka od originalne varijante. Bolest uzrokovana granom I ima visoku smrtnost, koja doseže i do 10 posto, ovisno o tome koja je populacija zahvaćena", pojasnili su iz HZJZ-a.
Prema preliminarnim podacima, izgleda da je smrtnost u trenutačnoj epidemiji u DR Kongu oko pet do šest posto, dodali su.
Grana II, endemična u zapadnoj Africi, je tip koji je izazvao globalnu epidemiju koja je započela 2022. godine, a infekcije su manje ozbiljne te više od 99.9 posto ljudi preživi.
Obje vrste virusa mogu se širiti putem izravnog kontakta sa zaraženim životinjama, bliskim kontaktima, uključujući i intimne, s osobom koja ima mpox te izravnim kontaktom s kontaminiranim materijalima.
Osobe s mpoxom često dobiju osip s drugim simptomima
Mpox uzrokuje znakove i simptome koji obično počinju unutar tjedan dana, ali simptomi se mogu pojaviti od prvog do 21. dana nakon izlaganja pa karantena traje tri tjedna.
Simptomi obično traju dva do četiri tjedna, ali i dulje kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Djeca, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom su u riziku od komplikacija.
Uobičajeni simptomi mpoxa su: osip, groznica, grlobolja, glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u leđima, slabost, otečeni limfni čvorovi.
Kod nekih ljudi prvi simptom mpoxa je osip, no tipično se prvo pojavljuju groznica, bolovi u mišićima i grlobolja, naveo je HZJZ.
Osip prolazi kroz nekoliko faza, uključujući ranice, mjehuriće i kraste, prije nego što zacijeli.
Neki ljudi mogu imati nekoliko, a drugi stotine kožnih lezija koje se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, no mpox osip obično počinje na licu te se potom širi.
Osobe s mpoxom su zarazne i mogu prenijeti bolest na druge dok sve ranice ne zacijele, no neki ljudi mogu biti zaraženi bez razvijanja ikakvih simptoma.
Komplikacije mogu uključivati teške bakterijske infekcije kože iz lezija, upalu mozga, upalu srčanog mišića, upalu pluća i oštećenje očiju.
Bolest se liječi simptomatski, s ciljem smanjenja bolova i sprečavanja komplikacija te sekundarne infekcije kožnih promjena, a osobe s teškim oblikom mpoxa mogu zahtijevati hospitalizaciju i antivirusne lijekove.
Piše: Marina Hudoletnjak
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
