manjak kadra

Hrvatskoj nedostaje najmanje 4.000 medicinskih sestara. Pula po tom pitanju radi jednu dobru stvar

| Autor: Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
(Snimio Sergej Drechsler)

(Snimio Sergej Drechsler)


Novoj Vladi i zdravstvenoj administraciji strukovne udruge medicinskih sestara uputit će 10-ak zahtjeva ključnih za rješavanje aktualnih problema hrvatskog sestrinstva. Među njima su povećanje upisnih kvota u medicinskim školama, ali i daljnje povećanje plaća medicinskih sestara, istaknuto je na jučerašnjem 2. Kongresu hrvatskog sestrinstva, održanom u organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS).

Rečeno je i kako u sustavu zdravstva nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva uskoro će se krenuti u novu analizu manjka ovog kadra u zdravstvenim ustanovama.

Neadekvatne plaće

– Očekujemo da će se Vlada u sljedećem mandatu posvetiti rješavanju naših problema, da bi se poboljšao status medicinskih sestara u Hrvatskoj. Smatramo da ima prostora za daljnje povećanje plaća medicinskim sestrama.

Želimo da povećanje plaća nastavi ići ovim tempom kojim je započelo, da zadnje povećanje kroz uredbu ne bude kraj, i da se medicinske sestre adekvatno valoriziraju u našem zdravstvenom sustavu, poručio je Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.

Odlazak medicinskih sestara iz Hrvatske je konstantan, svake godine zemlju napusti njih 200-tinjak. To se, kaže Gazić, možda čini malim brojem, ali kad se to zbroji, vidi se da je u pet godina otišlo tisuću sestara i da taj broj treba zaustaviti te da im treba pružiti bolje uvjete kako ne bi odlazile u inozemstvo.

U sustavu zdravstva, kažu statistike, nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara, a Gazić najavljuje da će još ove godine zajedno s Ministarstvom zdravstva krenuti u novu analizu stanja da bi se vidjelo koliki je trenutni manjak i je li se unazad par godina kadrovska slika imalo popravila.

Iz Ministarstva zdravstva tvrde da jest. Najviše je sestara iz Hrvatske, ističu, otišlo 2012. godine, kad je bila na snazi zabrana zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama te kad im je smanjen koeficijent.

– U zadnje četiri godine plaće su triput rasle, imamo primjer u KBC-u Sestre milosrdnice da su se četiri medicinske sestre vratile izvana, počele su nam se vraćati i sestre iz privatnog sektora jer su uvjeti rada i plaće postali prihvatljivi, istaknula je Snježana Krpeta, savjetnica ministra zdravstva za sestrinstvo.

Plan je aktualne zdravstvene administracije, dodala je, specijalističko usavršavanje sestara, kroz koje će im se također podići plaća, a bit će dodatno educirane i preuzeti neke ovlasti od liječnika.

Krenulo se sa specijalizacijama iz hitne medicine, a Komora je u suradnji sa stručnim društvima pripremila još dvadesetak specijalizacija, među kojima i one za perfuzioniste, kardiološke te onkološke sestre.

Ulaganje u sestrinstvo

Predstavnica ministarstva istaknula je Rijeku kao loš primjer obrazovanja medicinskih sestara srednje stručne spreme.

– Inzistiramo na povećanju upisnih kvota za srednje medicinske sestre. Oko toga smo postigli dogovor s ministrom Fuchsom, većina gradova podigla je upisne kvote, a najgora situacija je u Rijeci jer Rijeka i Kvarner nažalost imaju samo tri razreda srednje medicinske škole i onda nemate odakle regrutirati medicinske sestre, upozorila je Krpeta.

Neki gradovi, poput Pule i Zadra, ulažu u sestrinstvo stipendijama, a tako bi trebale i druge lokalne zajednice jer Hrvatska je zemlja starijeg stanovništva i itekako moramo razmišljati o tome tko će nas u budućnosti njegovati, zaključila je Beroševa savjetnica.

Hrvatska komora medicinskih sestara okuplja 41.000 medicinskih sestara i tehničara. Od ulaska Hrvatske u EU, oko 3.000 medicinskih sestara napustilo je hrvatski zdravstveni sustav.

Poboljšati status u socijalnoj skrbi

Predsjednik HKMS-a Mario Gazić založio se jučer i za izjednačavanje plaća medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi s plaćama medicinskih sestara koje rade u zdravstvenom sustavu. Medicinske sestre u sustavu socijalne skrbi korisnicima pružaju zdravstvene usluge, a one su, gledajući cjelokupni sustav, uvijek negdje na margini, kazao je Gazić.

Svoje nezadovoljstvo tijekom rasprave na okruglom stolu iskazale su i patronažne sestre. Patronažnim sestrama, istaknuto je jučer, i dalje nije priznat magisterij niti koeficijent koji je relevantan za njihov status.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter