hoće li uvođenje femicida u kazneni zakon promijeniti stvari i na terenu?
Žene će imati mogućnost tužiti Republiku Hrvatsku pred europskim sudom
Ilustracija (Snimio Davor Puklavec/Pixsell)
Od ratificiranja Istanbulske konvencije ovo je već treća izmjena kaznenopravnih propisa koji idu u cilju suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja.
"Sama definicija kaznenog djela ne znači da će doći do smanjenja femicida ili da će biti revolucionarno u suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja. Ono na čemu institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova posljednjih godina inzistira je jedan multidisciplinarni pristup – prevencija, pojmovnik, strategije koje će napraviti distinkciju ubojstava koja imaju rodno uvjetovani predznak i koje će dalje inzistirati ne edukaicji svih stručnih osoba", poručuje Višnja Ljubičić.
Una Zečević Šeparović kaže kako izdvajanje kaznenog djela femicida nije samo promjena naziva.
"Upravo prepoznavanjem takvog kaznenog djela dovodi i do prevencije, do bolje statistike. A sve to šalje poruku javnosti, poruku počiniteljima, sudovima koji donose presude. Cijeli niz aktivnosti je potreban da bi zapravo došlo do krajnjg cilja, a to je sprječavanje ubojstva žena zbog toga što su žene", kaže Zečević Šeparović.
Ljubičić tvrdi da je edukacija svih stručnih osoba potrebna kako bi sve te odredbe zaživile i u praksi.
"Institucije nisu zgrade. Instituciju čine ljudi. Ljudi koji moraju poznavati materiju, moraju biti senzibilizirani", upozorava i navodi belgijski zakon, koji nije kazneni, nego zakon o prevenciji i suzbijanju femicida, koji veoma detaljno razlikuje brojne pojmove povezane s nasiljem nad ženama.
"To je zakon koji radi distinkciju koje vrste femicida posotje – intimni, neintimni, izravni, neizravni itd. Definira što su bliske osobe i niz drugih parametara, koji ustanovljava posebno tijelo, institut za krimnalistiku koji će se baviti prikupljanjem i obradom podataka, edukacijom koje će provoditi prema dionicima koje sam spomenula", rekla je Ljubičić.
Zečević Šeparović je ukazala na važnost ukidanja koncepta otuđenja od roditelja.
"To je jako važno s obziom na to da se taj koncept koristio da bi se žrtva zlostavljala dalje kroz sustav pa i od strane nasilnika – dobio je alat kojim može i dalje zlostavljati žrtvu. I ne samo to, nego su oduzimana i djeca", kaže Zečević Šeparović i dodaje kako trenutno ima stranku koju čeka kazneni postupak upravo zbog tog koncepta.
Objasnila je što će to značiti u praksi.
"Sve te žene će imati mogućnost tužiti Republiku Hrvatsku pred europskim sudom, jer su im institucije nametale titulu otimateljice. Žalosno je da žene koje su odlučile izaći iz kruga nasilja poklopljene su upravo do strane institucija koje bi trebale biti tamo da ih štite – na način da se njih izjednačavalo pa i gore s primarnim nasilnikom. Konstrukcija otuđenja ne može se koristiti na žrtvama nasilja", prenosi N1.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
