Svečanom sjednicom Županijske skupštine u četvrtak je u Poreču obilježen dan Istarskog statuta u spomen na 30. ožujka 1994., kad je izglasan, a predsjednik Zoran Milanović je u prigodnom govoru donošenje tog dokumenta ocijenio nadstandardnim. 

Čestitajući 29. obljetnicu donošenja Statuta Istarske županije, predsjednik Milanović u prigodnom govor je rekao da taj dokumet obilježava jedno drugačije vrijeme u Hrvatskoj.

„Ovdje su se vodile neke druge bitke za koje je bilo vrijeme. I to je bilo pametno i na to ljudima koji su za to bili zaslužni treba čestitati, jer da nije bilo tog kruga ljudi, to se ne bi dogodilo“, rekao je  Milanović.

Istaknuvši kako je inzistiranje na donošenju Statuta Istarske županije za Hrvatsku bilo važno, predsjednik Milanović ocijenio je to „nadstandardom“.

U tom smislu, podsjetio je kako Hrvatska svojim Ustavom i ustavnim zakonima te praksom ima izgrađen status nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj kao autohtone.

"Imaju mnoga od onih prava koja Hrvati u susjednim državama nemaju, osim u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivni narod pa ih se svejedno krade i potkrada. To govorimo da se naprosto podsjetimo i osvijestimo da nismo baš tako loši, da gradimo jednu zemlju koja je još od ranije bazirana na nekakvim standardima, kriterijima i vrijednostima“, rekao je predsjednik.  

„Istra je valjda jedina koja je, koliko god da je i specifična i drukčija i zbog brojnosti Talijana i druge nehrvatske etničke zajednice,  taj izazov ljudskosti, spremnosti da budeš čovjek, prošla s vrlo visokom ocjenom. I nisu to europski standardi. To su naši standardi jer smo mi odlučili da po takvim normama želimo živjeti i da očekujemo da se i drugi tako ponašaju. To se dogodilo puno godina prije hrvatskog ulaska u EU prije slutnje da će se to ikada dogoditi. Zato je taj događaj velik“, istaknuo je predsjednik.

"Europa regija govori o tome da su razlike među regijama velike, da su razlike u navikama i kulturi velike i da možemo opstati kao Europska unija samo ukoliko budemo slušali i gledali jedne druge", zaključio je hrvatski predsjednik Milanović. Dodao je kako je "hrvatski narod mali te kako ono što vrijedi za Istru vrijedi i za Hrvatsku".

"Ako se ne budemo bavili svojim interesima i ne budemo nad njima bdjeli, bili u njima i sebični ako treba, drugi nas neće primijetiti, ne zato što nas ne vole ili nas žele pogaziti, već zato jer nas ne vide i ne čuju", poručio je  predsjednik  Milanović.

Miletić:  Istarski statut- dokument u kojem se zrcale vrijednosti koje živi istarski čovjek

Župan Boris Miletić je istaknuo da  je Istarski statut "dokument u kojem se zrcale vrijednosti koje živi istarski čovjek" i  dodao da nas "više od godine dana rata u Ukrajini, dvije godine pandemije, razorni potresi, teške ljudske sudbine, inflacija, odnosno teška vremena u kojima živimo moraju potaknuti na još veće zajedništvo.

"Istra je premala da bi se dijelila i zato je moja misao vodilja u vođenu Istarske županije - suradnja i zajedništvo. Suradnja svih razina vlasti, bez obzira na stranačke boje, mora postojati" - naglasio je Miletić. Još jednom je spomenuo bespravnu gradnju kao temu svih tema na istarskom poluotoku koju, kako je rekao "treba zaustaviti".

Predsjednica županijske skupštine Sandra Ćakić Kuhar naglasila je kako je donošenje Statuta bilo svojevrsna potvrda zrelosti istarskog društva te kako se odnos prema prostoru mora podići na višu razinu jer, kako je rekla "zaštita prostora te borba protiv narušavanja onoga što on jest treba biti prioritet Istre".

Grb Istarske županije ove je godine dodijeljen dr. Julijani Franinović Marković, začetnici razvoja palijativne skrbi u istri i Hrvatskoj koja je rad posvetila brizi za umirujuće i njihove obitelji na human, solidaran i brižljiv način. 

 Skupština Istarske županije 30. ožujka 1994. godine prihvatila je Statut, a  tadašnje Vlada dva tjedna poslije ukinula 36 članaka. Slijedila je duga  političko-pravna bitka tijekom koje je Ustavni sud prihvatio 18 članaka, a ukinuo, potvrdivši djelomično Vladinu odluku, drugih 18 članaka. Članci Statuta koje je Ustavni sud ukinuo bili su uglavnom vezani za mogućnost uvođenja dvojezičnosti, odnosno mogućnost službenog korištenja talijanskog jezika u radu županijskih tijela. Konačno, na zasjedanju Skupštine, 19. studenoga  2001. godine vraćeni su ukinuti članci Statuta, koje je kasnije potvrdio Ustavni sud.

Povezane vijesti

• Bivši Gimnazijalci obilježili 50. godina mature
• Obilježena obljetnica ustanka naroda Istre
• Radin: Istarski statut je zrcalo istarske posebnosti