(Hina/EPA)
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene i dopune zakona o gradnji, radi usklađivanja s izmijenjenom direktivom EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada, a novim se izmjenama uz ostalo utvrđuje obveza donošenja dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.
Riječ je o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o gradnji, s nacrtom konačnog prijedloga zakona, a kako je na Vladi objasnio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir, važećim Zakonom o gradnji u pravni poredak RH prenesena je Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada, koja je 2018. izmijenjena pa je potrebno izmijeniti i taj zakon.
"S obzirom da zgrade u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, troše više od 40 posto ukupne energije, ova direktiva uglavnom unosi nove značajnije zahvate na gradnju i građevinski sektor u cijeloj Europi. Kod nas se promjene odnose na utvrđene obveze donošenja dugoročne strategije obnove zgrada, standarde gradnje zgrada gotovo nulte energije za sve zgrade počevši od iduće godine, a promiče i elektro ili e-mobilnost u novim zgradama te onima koje će se 'podvrgnuti' značajnijoj obnovi", izdvojio je Uhlir na sjednici Vlade.
Novim se izmjenama zakona o gradnji utvrđuje obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030.
Po novome se definiraju i standardi za nove zgrade glede alternativnih sustava opskrbe energijom, dok se vezano za promicanje e-mobilnosti uspostavljaju standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama, a smanjuje se i broj obveza te opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada. Također, pojednostavljuju se redoviti pregledi sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.