Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge četiri zakona iz područja sustava osiguranja depozita, likvidacije i sanacije kreditnih institucija, kao i sanacije investicijskih društava, a većim dijelom je riječ o usklađenju s direktivama i propisima EU-a.

Prijedlozima izmjena i dopuna zakona o kreditnim institucijama, kao i zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava usklađuje se nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno paketom mjera za smanjenje rizika, izvijestio je potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Predloženim izmjenama Hrvatska narodna banka (HNB) preuzme ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.

Naime, do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

To je posljedično dovelo i do potrebe izmjena i samog zakona o sustavu osiguranju depozita, kao i zakona o DAB-u. S obzirom da sanacija više neće biti u njihovom djelokrugu, promijeniti će se i sam naziv agencije, pa će DAB od sada biti Hrvatska agencija za osiguranje depozita. 

Skratiti trajanje stečajnog postupka kreditnih institucija

Također, s obzirom na duljinu trajanja stečajnih postupaka, odnosno presporo unovčenje propale kreditne imovine, a koje zbog svoje financijske specifičnosti značajno gubi vrijednost protekom vremena, poželjno je urediti poseban pravni okvir kojim se obuhvaća stečaj i prisilna likvidacija kreditnih institucija, naveo je Marić.

Istaknuo je da propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom.

Cilj predloženog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija je skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta s ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.

Ministar financija ocijenio je da je rasprava o predloženim zakonima u prvom čitanju u Hrvatskom saboru prošla vrlo dobro, posebno prijedloga zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, s obzirom na dosadašnja iskustva.

Naime, prosječno vrijeme trajanja tih likvidacijskih procesa dosezali su i više od deset godina, a u šest kreditnih institucija ti procesi još nisu okončani, podsjetio je Marić.

Povezane vijesti

• Dogovor socijalista i Unidas Podemosa srušio dionice banaka u Španjolskoj
• VLADA Saboru upućeni zakonski prijedlozi o sanaciji kreditnih institucija i jedinstvenom sanacijskom fondu
• Lalovac (SDP): Građani su u bankama držali 53 milijarde neosiguranih kuna