Vlada je na sjednici u četvrtak donijela uredbu o osiguranju izvoza koja kroz HBOR omogućuje razvoj novih programa osiguranja izvoza te pruža veću podršku hrvatskim gospodarstvenicima koji doprinose internacionalizaciji gospodarstva.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od 1998. godine provodi poslove osiguranja izvoza u ime i za račun Republike Hrvatske, a osiguranje izvoza uređeno je uredbom, koju je Vlada donijela 2007. godine, a izmjenama i dopunama uređivala 2008. i 2010. godine.

S obzirom i na novonastale okolnosti, a i na količinu samih izmjena, Vlada je danas donijela novu uredbu, istaknuo je Marić.

Glavni su joj ciljevi mogućnost razvoja novih programa osiguranja izvoza, pružanje veće podrške hrvatskim gospodarstvenicima koji doprinose internacionalizaciji gospodarstva te omogućavanje iste razine podrške kakve imaju izvoznici u drugim državama članicama EU-a.

Ključne izmjene u odnosu na prethodnu uredbu odnose se na uvođenje novih oblika poslova osiguranja izvoza u cilju postizanja razvoja i jačanja internacionalizacije hrvatskog gospodarstva, proširenje opsega poduzetnika koji mogu koristiti programe osiguranja izvoza.

To uključuje izvoznike koji nemaju izvozne ugovore, ali su u proteklom razdoblju ostvarili određeni postotak izvoza, kao i gospodarstvenike, odnosno dobavljače izvoznika, koji indirektno doprinose izvozu, naveo je Marić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je ta uredba izrazito važna s obzirom na gospodarsku snagu i značaj hrvatskih izvoznika. Napominje da se ova mjera ne donosi samo u redovitoj proceduri već i u kontekstu većih mogućnosti HBOR-a za praćenje aktivnosti izvoznika i osiguranje izvoza uslijed epidemije Covid-19.

Proširen spektar ulaganja OMF-ova

Vlada je donijela i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (OMF), a kako je izvijestio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, te izmjene i dopune se predlažu kako bi se osiguralo pravovremeno postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zbog postojanja posebnih okolnosti uslijed pandemije Covid-19.

Kako je izjavio Aladrović, prijedlogom zakona proširuje se spektar dozvoljenih ulaganja mirovinskih fondova i na depozite kod Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske središnje banke (ECB).

"Riječ je o ulaganju koje nosi minimalne rizike, a može biti potrebno i korisno za mirovinske fondove", ustvrdio je.

Mirovinskim fondovima se tako daje i mogućnost za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba, u ukupnom iznosu do pet posto neto vrijednosti imovine fonda, putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje putem programa kreditiranja, pojašnjava Aladrović.

Pritom, pozjamljivanje može biti na maksimalan rok od pet godina kada je riječ o HNB-u ili ECB-u, a ne duže od tri mjeseca kada se radi o pozjamljivanju od trećih osoba.

Hanfi se daje ovlast da samo u iznimnim situacijama odlukom poveća navedeni limit mirovinskim fondovima do 15 posto neto vrijednosti imovine fonda.

Također, Hanfa dobiva i ovlast da uslijed nastupa posebnih okolnosti može donijeti i odluku kojom se privremeno dozvoljavaju prekoračenja ograničenja ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova.

Takva se odluka može donijeti na razdoblje od najviše godine dana, a njeno se trajanje u iznimnim slučajevima može i produžiti dok takve iznimne okolnosti traju il pak dok traju njihove posljedice, zaključio je Aladrović.

Povezane vijesti

• U javnoj raspravi nova uredba o trošarinama na duhanske proizvode - uskoro skuplje cigarete?
• Talijanska vlada ublažila migracijske zakone koje je provodio Salvini
• Fina će pratiti i izvješćivati o učincima pandemije i mjerama pomoći - javna rasprava