Arbitražni postupak i spor s MOL-om posljedica je odluka prethodnih hrvatskih vlada, a ova je vlada nastojala na najbolji način obraniti hrvatske interese, priopćeno je u srijedu iz Vlade RH vezano uz pravorijek ICSID-a te istaknuto da je sud u svom pravorijeku odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete, koji su dosezali 1,1 milijardu dolara, prihvativši tek njihov manji dio, tj. 184 milijuna dolara.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), sa sjedištem u Washingtonu, u utorak je Hrvatskoj dostavio pravorijek u arbitražnom predmetu MOL protiv Hrvatske, kojim je završen postupak koji je pred ICSID-om trajao još od 5. prosinca 2013., kada je mađarski MOL pokrenuo spor protiv Hrvatske tvrdeći da je Hrvatska svojim postupanjem povrijedila Ugovor o energetskoj povelji i prava koja on jamči MOL-u kao stranom ulagaču, kaže se u priopćenju.

Arbitražni postupak i spor s MOL-om posljedica je odluka prethodnih hrvatskih vlada, ponajprije procesa privatizacije INA-e koji je započela Vlada Ivice Račana koja je 2003. s MOL-om potpisala ugovor o prodaji 25 posto plus jedne INA-ine dionice, zatim odluke Vlade Ive Sanadera o sklapanju Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju, kao i odluke Vlade Zorana Milanovića u odnosu na obveze u vezi s liberalizacijom tržišta plina.

Ova Vlada je naslijedila ovaj arbitražni postupak i u tom okviru nastojala na najbolji način obraniti hrvatske interese, kaže se u priopćenju. Ističe se i da je u svojem pravorijeku Arbitražni sud odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete, a prihvatio tek njihov manji dio, koji iznosi oko 184 milijuna dolara od ukupnih zahtjeva, koji su dosezali više od 1,1 milijardu dolara.

Iako je Hrvatska u postupku osporavala samu nadležnost Arbitražnog suda da odlučuje o povredama Ugovora o energetskoj povelji zbog protivnosti te nadležnosti s pravom Europske unije, što Arbitražni sud, nažalost, nije prihvatio, ipak odlučujući o biti zahtjeva MOL-a, velikim je dijelom odlučio u hrvatsku korist, navode iz Vlade.

MOL je, naime, u arbitražnom postupku postavio zahtjeve za naknadom štete po osnovi navodno neopravdanog vođenja kaznenog postupka protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija u vezi sa sklapanjem Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industrija nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju, od 30. siječnja 2009., što je Arbitražni sud odbio, podsjećaju iz Vlade.

Zatim je MOL, navodi se u priopćenju, tražio naknadu štete po osnovi navodnog sprječavanja preuzimanja INA-e i smanjenja vrijednosti MOL-ovog udjela u INA-i, što je Arbitražni sud također odbio.  Isto se odnosi i na MOL-ove zahtjeve po osnovi navodne povrede Glavnog ugovora o plinskom poslovanju, kao i po osnovi navodnog oduzimanja odobrenja za istraživanje ugljikovodika.  MOL je, također, tražio da se Hrvatskoj naredi prestanak kaznenog progona, kao i da se Hrvatsku obveže da izjavom i isprikom nadležnih državnih dužnosnika prizna svoju odgovornost za povredu prava MOL-a. I ti MOL-ovi zahtjevi su odbijeni.

Arbitražni sud presudio da je Hrvatska povrijedila Ugovor o energetskoj povelji

U dijelu u kojem je odlučeno u korist MOL-a, pravorijek kaže da je Hrvatska na štetu MOL-a povrijedila Ugovor o energetskoj povelji prije svega kada je propustila liberalizirati tržište plina u razdoblju od 2011. do 2014., a zatim i kada je Vlada donijela određene odluke kojima je regulirala tržište plina u veljači 2014. Po toj osnovi, Arbitražni sud je odlučio da MOL-u pripada odšteta u iznosu od oko 184 milijuna dolara, čemu treba pridodati i zatezne kamate koje teku od 1. travnja 2014. do dana isplate. Hrvatska mora MOL-u nadoknaditi i dio troškova postupka u iznosu od oko milijun eura, što je tek oko 2 posto troškova, čiju naknadu je MOL tražio od Hrvatske, napominju iz Vlade.

U svojem je pravorijeku Arbitražni sud iznio i određene tvrdnje u vezi s kaznenim postupkom protiv bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija, osobito ustvrdivši da u arbitražnom postupku nije dokazano djelo podmićivanja.

Hrvatska Vlada smatra da je pitanje kaznene odgovornosti bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija pitanje o kojem je konačno i pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih hrvatskih sudova pred kojima su stranke imale priliku iznijeti sve relevantne dokaze, što je uključivalo i saslušanje svih relevantnih svjedoka.

Slijedom presuda hrvatskih sudova Vlada je 2014. godine pokrenula odgovarajući postupak pred drugim međunarodnim pravosudnim tijelom (tzv. „UNCITRAL-ova arbitraža“), koji je koncem 2016. godine završio nepovoljno za Hrvatsku. Ova Vlada je početkom 2022. godine pokrenula postupak za reviziju UNCITRAL-ovog pravorijeka pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a na temelju pravomoćnih presuda donesenih u ponovljenom kaznenom postupku, navode iz Vlade.

Arbitražni pravorijek je opsežan dokument koji ima 216 stranica te će ga Vlada, zajedno s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i pravnim savjetnicima u idućim danima analizirati i donijeti odluke o daljnjim koracima, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Zbog osjetljivosti postupka i njegove povezanosti s poslovanjem INA-e i kaznenim postupcima, još 2015. dvije su se strane dogovorile da je postupak povjerljiv i da se pravorijek ne objavljuje.

Unatoč činjenici da se ovaj arbitražni pravorijek odnosi na okolnosti i činjenice koji su se dogodili davno prije mandata ove Vlade, Hrvatska je država koja poštuje međunarodno pravo i odluke međunarodnih sudova i tribunala te će se na taj način ponijeti i prema ovoj odluci, pridržavajući si pravo razmatranja mogućnosti korištenja pravnih mehanizama koji joj stoje na raspolaganju u odnosu na ovaj pravorijek.

U priopćenju se još podsjeća da je jučerašnji pravorijek donesen u arbitražnom postupku koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske 2013. pred ICSID-om. Opsežnost odluke odraz je izuzetno dugotrajnog postupka od preko osam godina pred ICSID-om, čime se ovaj postupak svrstao među neke od najdugotrajnijih u međunarodnoj arbitražnoj praksi, dodaje se.

U postupku je bilo više od 220 procesnih radnji koje su zahtijevale opsežne pripreme i koordinaciju svih tijela državne uprave, kao i rad odvjetničkih timova. Tijekom postupka obje su strane podnijele više od 2500 činjeničnih dokaza i 700 pravnih izvora, saslušana su ili su dostavljene izjave 44 različita svjedoka (uključujući svjedoke o činjenicama, pravne i tehničke stručnjake). U postupku je od 2014. do 2021. održano osam ročišta, koja su održana u Washingtonu, D.C., Londonu, Parizu i, posljednja, on-line.

Ovaj arbitražni postupak neovisan je o aktivnostima koje se odvijaju pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, slijedom zaključka Vlade od 30. prosinca 2021., radi revizije UNCITRAL-ovog pravorijeka i utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industrija nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju, od 30. siječnja 2009. zbog pravomoćne kaznene presude protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija, zaključuje se u priopćenju.

Plenković: Poduzeli smo sve da vratimo Inu, nećemo platiti afektivnu cijenu za Inu

O arbitražnoj odluci govorio je i premijer Andrej Plrenković na konferenciji zanovinare u Vladi, sazvanoj nakon objave da ministar financija Zdravko Marić napušta vladu. Plenković je rekao kako je Vlada poduzela sve što je bilo potrebbo, angažirajući stručnjake i konzultante svih provenijencija, koji su napravili vrijednosnu valuaciju MOL-ovog udjela u Ini.

"Signalizirali smo drugoj strani koliki bi iznos Hrvatska bila spremna dati, međutim naš signal druga strana nije prihavtila i zahtijevala je puno, puno više sredstava. Možemo kao privatne osobe imati afektivni odnos prema nekoj umjetničlkoj slici, ali kao Vlada ne možemo se ponašati na način da plaćamo afektivnu cijenu za nešto što prođe stručnu valuaciju", rekao je Plenković.

Povezane vijesti

• ESLJP potvrdio odluke Češke o obveznom cijepljenju djece