Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kojim se želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji, trebao bi biti upućen u drugo čitanje u Sabor krajem ožujka, najavljeno je u petak na sastanku predstavnika turističkog sektora s ministrima državne imovine i turizma.

Ministar državne imovine Mario Banožić i ministar turizma Gari Cappelli na današnjem su sastanku predstavnike turističkog sektora upoznali sa zakonom koji je prošao prvo saborsko čitanje, a kako bi otklonili nejasnoće koje su se pojavile primjerice oko uredbe kojom bi se definirala cijena zakupa za kampove, potom oko definiranja obuhvata samog turističkog zemljišta i rješavanja drugih imovinsko pravnih odnosa koji će proizaći iz zakona.

Banožić ističe značaj tog zakona za investicijski ciklus u turizmu. Zakon je na takav način i postavljen - da pomogne vlasnicima trgovačkih društava koja su proizašla iz pretvorbe i privatizacije, a na koje se odnosi većina turističkog zemljišta i zemljišta u kampovima. "Riječ je o 14 milijuna četvornih metara. Želimo to zemljište na adekvatan način staviti u funkciju, da pomognemo tim istim trgovačkim društvima da investiraju, kroz osiguran imovinski pravni odnos i sigurnost ulaganja", rekao je ministar državne imovine.

To će se ostvariti na dva načina - kroz zakup, odnosno mogućnost prodaje zemljišta temeljem procjena ovlaštenih osoba, naveo je Banožić, koji vjeruje da će zakon "biti prekretnica za turistički sektor kada se govori o kvaliteti smještajnih objekata i kvaliteti samih kampova".

Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić podsjeća da je pitanje neprocijenjenog građevinskog zemljišta jedno o najznačajnijih neriješenih pitanja za turistički sektor.

Rekao je kako se kao i u svakom zakonu nađu neke stvari koje je moguće unaprijediti, no radi se samo o detaljima, primjerice predložili su da podzakonski akti, uredba i ugovor o zakupu budu napravljeni pravovremeno, odnosno paralelno tijekom usvajanja zakona kako bi se jasno definirao status zakupoprimca, odnosno turističkih trgovačkih društava. To bi, kako je kazao, na dugi rok trebalo osigurati što manje rizike u novom investicijskom ciklusu.

Ostojić je rekao da su zadovoljni što su oba ministarstva, i državne imovine i turizma, prepoznali i shvatili osnovne probleme i izazove turističkog sektora. "Mislimo da prioritetno treba stvoriti zakonodavni okvir koji će biti investicijski atraktivan i da će cijela država puno više efekata dobiti ukoliko se dogodi jedan veliki investicijski ciklus koji je u pripremi i koji po našim procjenama u sljedećih pet godina može iznositi između  3 i 4 milijarde eura", istaknuo je Ostojić.

Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu prošao je 17. siječnja prvo saborsko čitanje, a njime se želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 6 milijuna četvornih metara turističkog zemljišta. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica.

Poseban su problem kampovi koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica.  Takvih kampova ima 77, ukupne površine 14,1 milijuna četvornih metara, a procjenjuje se da je Republika Hrvatska vlasnik najmanje 90 posto površine tih kamova, odnosno 12,7 milijuna četvornih metara. Dodatan je problem što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine. Tako su društva koristila nekretnine u vlasništvu države bez plaćanja nadknade, neka ni danas ne plaćaju, izostaju investicije, a materijalna šteta za državni proračun procjenjuje se na 2 milijarde kuna.

Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.

Prijedlog Zakona propisuje da će se cijena zakupa za zemljišta u kampovima te turističkog zemljišta odrediti Uredbom koja će se donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona.

Turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi se, prema Vladinu prijedlogu, više davalo u koncesiju već u zakup, pri čemu bi početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije propisala Vlada svojom uredbom.

Nadalje, predlaže se da se u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a država bi bila isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlaže Vlada, s trgovačkim društvom koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa sklopio bi se ugovor o zakupu zemljišta, a početnu cijenu i druge pojedinosti propisala bi Vlada uredbom. 

Vlada predlaže i da trgovačko društvo može u bilo kojem trenutku zatražiti od države prodaju dijela kampa koji je u njezinu vlasništvu po procijenjenoj vrijednosti.

Prihod od zakupa ili prodaje dijela kampa u državnom vlasništvu dijelio bi se tako da 30 posto pripada državi, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 10 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za razvoj turizma.

Propisuje se obveza trgovačkog društva da ishodi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru, ako se hotel, turističko naselje, kamp ili njihov dio na njemu nalazi.

Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.

Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.
 

Povezane vijesti

• Aladrović: Postoji dio i moje odgovornosti
• Održan sastanak u Ministarstvu poljoprivrede zbog učestalog povlačenja proizvoda
• Alves: Prirodne katastrofe bit će sve češće