Robert Momić iz Poreča dijete je s porečke rive. Kao i u svim priobalnim gradovima ribarstvo i poljoprivreda bili su djelatnosti kojom se većina obitelji bavila puno prije nego što se ozbiljnije počeo razvijati i turizam. Kako je Momić sin i unuk ribara, tako su more i ribe postale poziv kojim se i sam cijeli život bavi.

Obrt je registrirao 2006. godine, te se od samih početaka uključio u rad tijela obrtničke komore. Uvijek mu je u fokusu bilo ribarstvo, pa je tako prvo bio član, a zatim i predsjednik Ceha ribara na županijskoj i nacionalnoj razini. Aktivan je bio praktički na svim razinama i dobro se upoznao i s potrebama obrtnika i sa zadaćama i ciljevima Obrtničke komore u kojoj na županijskoj razini od listopada 2018. godine obnaša dužnost predsjednika. U protekle dvije i pol godine te je spoznaje još više proširio i upotpunio, te je još svjesniji ogromne uloge komorskog sustava u sveobuhvatnom promicanju, usklađivanju i zastupanju zajedničkih i partikularnih interesa istarskih obrtnika.

- Dolaskom na čelo Obrtničke komore Istarske županije definitivno sam uvidio ogromne mogućnosti ovog sustava i vrijednog doprinosa kojeg zajedničkim radom možemo dati promociji i razvoju obrtništva. Surađujem s mrežom vrlo kvalitetnih ljudi koji, bez obzira obnašaju li dužnost predsjednika udruženja i cehova ili su članovi raznih tijela, ulažu svoje vrijeme i trud u ostvarivanje zajedničkih ciljeva, te sav taj posao obavljaju na dobrovoljnoj bazi. Neki možda misle da je to nekakav lagodan i dobro plaćeni posao, ali takva percepcija je u potpunosti kriva. Svi ti ljudi svoje zadaće u Komori obavljaju bez naknade, što znači da popriličan osobni angažman na obavezama koje nisu male moraju uskladiti s obavezama koje imaju oko vođenja vlastitih obrta.

Interesi članova

- Koje su glavne zadaće i razina djelovanja županijske Obrtničke komore?

- Mi jesmo županijska komora, ali to ne ograničava prostor našeg djelovanja pa tako, ovisno o temi, djelujemo na županijskoj, nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini. Na svim tim razinama zastupamo partikularne interese naših članova obrtnika i dobro je što možemo biti prisutni u raznim forumima u kojima se donose odluke i što se u njima direktno čuje naš glas. Jedna od najaktualnijih situacija je suradnja s regionalnim Stožerom civilne zaštite prilikom razgovora o epidemiološkim mjerama koje u svojim objektima moraju provoditi naši članovi ugostitelji. Drago mi je da je prilikom predstavljanja prijedloga mjera za područje Istre načelnik Stožera Dino Kozlevac naglasio da je prijedlog formiran nakon razgovora i u suradnji s predstavnicima ceha ugostitelja i Komorom.

I mislim da je to u redu i da tako treba biti jer značaj ugostitelja je ogroman i za gospodarstvo Istarske županije i za naš turizam i zbog toga je važno da se u takvim raspravama čuju njihovi argumenti i prijedlozi, da se čuje njihov glas. Nakon što je krenulo s popuštanjem mjera, ali i prije toga, naša inicijativa je bila da se u te razgovore uključe i predstavnici drugih djelatnosti koje su isto tako pogođene utjecajem pandemije - poput organizatora kulturnih djelatnosti i slično. To je samo jedan od primjera, ali puno je takvih situacija u kojima Komora želi maksimalno iskoristiti svoju poziciju pa i kod razgovora o nekim zakonskim prijedlozima i strategijama koje se tiču obrtništva, ali i u mnogim drugim temama.

- Koronakriza je utjecala na gotovo sve aspekte naših života. Što je ona otkrila kad je obrtništvo u pitanju?

- Ne odnosi se to samo na obrtništvo, ali rekao bih da je pandemija „otkrila“ ono što smo zapravo svi znali, a to je da je turizam izuzetno osjetljiva djelatnost koja se vrlo teško nosi s ovakvim kriznim situacijama. Stoga sam još na početku ovog covid razdoblja kazao da se nadam ćemo iz ove situacije ipak izaći malo pametniji, odnosno mudriji nego što smo bili do sad, te početi ozbiljnije promišljati o nešto drugačijim temeljima za gospodarstvo Istarske županije. Ono se jednostavno ne može više bazirati isključivo na turizmu, već moramo pokrenuti određenu proizvodnju i dati mogućnost ribarstvu, poljoprivredi i nekoj industrijskoj proizvodnji, jer ćemo ovako teško ići naprijed.

U tom procesu Obrtnička komora će biti korektan partner županiji i jedinicama lokalne samouprave, te isto tako neće biti partner bez argumenata zato što su predstavnici cehova stručni, korektni i kooperativni ljudi koji dobro znaju tematiku i nudit će sigurno kvalitetne prijedloge. Cilj nam nije biti prisutni negdje samo zato da bi tamo sjedili ili popunjavali broj. Cilj nam je dati svoj maksimalni doprinos i utjecati na to da odluke koje se donose budu najbolje za obrtnike, ali i širu društvenu zajednicu.

- Kako najbolje iskoristiti znanje i iskustvo kojima raspolažete u Komori?

- Radi se o ljudima koji su svojim rukama stvorili vrlo uspješne obrte u poljoprivredi, proizvodnji namještaja, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima. Bogatstvo je kad u cehu imate ljude koji znaju sve o nekom poslu. Kao Komora smo otvorili puno tema. Nažalost, situacija s pandemijom nas je malo usporila u realizaciji nekih planova, ali nismo stali. Dio komunikacije preselio je na internet, ali naravno da smo u nekim ključnim stvarima ostali aktivni i u stalnom kontaktu s tijelima vlasti. To je primjerice pitanje zbrinjavanje otpada ili ulaganja u ribarsku infrastrukturu koja su, zahvaljujući dobroj suradnji sa Županijom, već premašila 50 milijuna kuna i na tome neće stati. Dobra suradnja važna nam je i s jedinicama lokalne samouprave po mnogim temama od primjerice ljetnih zabrana građevinskih radova, rada trgovina i uslužnih djelatnosti u sezoni ili izvan nje i slično. Komora je izvor informacija i znanja koji svima stoji na raspolaganju i koju bi u budućnosti trebali još više koristiti.

Obrazovanje i suradnja

- U Istri danas, osim turističke, nema više velikih industrija pa tako obrtništvo postaje sve važniji generator radnih mjesta u našoj županiji. O kojoj se brojci obrta i zaposlenih u njima u ovom trenutku radi?

- Brojka se praktički mijenja svakim danom, no početkom ovog mjeseca u Istri smo imali 8.088 registriranih obrta. Broj zaposlenih u njima jako varira od razdoblja sezone i ostalog dijela godine, ali on se kreće u okvirima od 12 tisuća izvan sezone, do više od 20 tisuća zaposlenih u sezoni. Kad toj brojci dodamo i vlasnike obrta dobijemo brojku od 25 do 30 tisuća ljudi koji tijekom ljetne sezone rade u obrtima na području Istarske županije. Po tim brojkama Istra je na razini Hrvatske četvrta Obrtnička komora, a ispred nas se nalaze županije s puno više stanovnika, što znači da smo po broju obrta po glavi stanovnika praktički vodeći u Hrvatskoj. Očekivali smo da ćemo u ovoj godini zbog utjecaja pandemije zabilježiti pad broja obrta, no nismo bili u pravu jer je nastavljen trend laganog rasta i konstantno svakog mjeseca imamo desetak više novootvorenih obrta od onih koji su u istom razdoblju morali zatvoriti.

- Što je s programima edukacije u kojima je Obrtnička komora isto tako vrlo aktivno sudjelovala proteklih godina?

- Odlično surađujemo sa svim strukovnim školama na području Istre i stvarno nam je žao što se zbog korone dosad nisu uspjeli realizirati plan organizacije festivala strukovnog obrazovanja, ali vjerujem da ćemo u tome uspjeti u budućnosti. Strukovno obrazovanje nam je svakako temelj koji moramo isticati i promovirati. Tu jaču promociju uspjeli smo donekle odraditi samo početkom 2020. godine. Ali evo, da li zbog toga ili zbog nekih drugih razloga, nakon puno godina u pulskoj Strukovnoj školi imamo ponovno upisane mesare, popunjena je i kvota za stolare, tako da se očito neke stvari pomiču prema naprijed i to je odlično. Ono što je osnovno je promijeniti percepciju roditelja i djece i pomoći im da shvate da ne možemo svi biti raketni inženjeri ili IT stručnjaci. Ovo su zanimanja s kojima se već s 19 godina može osigurati egzistencija. Vrijedan rad u obrtničkim zanimanjima nudi dobre prihode i pristojan život.

- Za kraj pitanje o polemici koja se razvila zadnjih mjeseci, a odnosi se na pitanje obaveznog ili dobrovoljnog članstva. Kakav je vaš stav?

- Ja bih prije svega pozvao sve obrtnike i obrtnice da se upoznaju s našim radom jer provodimo mnoge aktivnosti koje direktno utječu na njihov rad i budućnost njihovih obrta, te smatram da bi bilo dobro da se upoznaju s njima. Uz to, na raspolaganju im stoje besplatni pravni savjeti te im, po daleko nižim cijenama od komercijalnih, nudimo uključivanje u brojne edukacije koje su im bitne za vođenje poslovanja, a pristupom na samo jednu takvu edukaciju obrtnik „uštedi“ praktički čitavu godišnju članarinu. Moje mišljenje je da se čitav ovaj cirkus oko obaveznog ili dobrovoljnog članstva ne bi dogodio da sve funkcionira onako kako treba. Zato smatram da je potrebna reforma sustava u cjelini, ja sam spreman za nju i vjerujem da će se ona i dogoditi. Reforma je moguća, a i potrebna po pitanju članarine sezonskih ili zajedničkih obrta i slično.

Žao mi je što su takve manje nelogičnosti dovele ovu temu na dnevni red, ali smatram da za funkcioniranje i sve servise koje sustav pruža definitivno mora postojati obavezno članstvo. Pritom možemo i trebamo razgovarati o visini te naknade. Dobrovoljno članstvo svakako ne bi osiguralo jednaku razinu usluge koju obrtnik sad ima, te bi vremenom prestali biti faktor u razgovorima o temama kojih smo se samo dotakli kroz ovaj razgovor, a od toga bi štete imali svi obrtnici, kao i obrtništvo u cjelini. Pritom želim kazati i da četrnaestero djelatnika Obrtničke komore Istarske županije definitivno nisu teret tom sustavu i oni svojim radom opravdavaju svoj angažman. Moj neto mjesečni prihod za rad u Komori je 3.000 kuna, a mojih dopredsjednika 1.000 kuna pa je sigurno da vrijeme koje bi mogli provesti sa svojim obiteljima ili radeći u vlastitim obrtima ne trošimo ovdje da bi za te iznose bili „uhljebi“.

Povezane vijesti

• Usprkos slomu Uljanika, svi ekonomski pokazatelji istarskog gospodarstva u 2019. su rasli. JEDNA OPĆINA IMA PROSJEČNU PLAĆU DALEKO IZNAD HRVATSKOG PROSJEKA
• POPUSTI I POGODNOSTI ZA ČLANOVE OBRTNIČKE KOMORE ISTARSKE ŽUPANIJE: Uštede na uredskom materijalu, zdravstvenim pregledima, benzinu…
• ELVIS DIMINIĆ, MAJSTOR SOBOSLIKAR: Obrtnička zanimanja još uvijek su pomalo stigmatizirana, ali budućnost im je svijetla