Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u studenome zahvaljujući optimizmu u industriji i maloprodaji, a optimizam je skromno ojačao i u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je u četvrtak objavljeno izvješće Europske komisije. 

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj uvećan je u studenome za 0,8 bodova prema mjesecu ranije, na 114,1 bod. U listopadu je pao za 1,4 boda.

Najviše su u mjesecu na izmaku porasla očekivanja u industriji, uz rast indeksa za 3,9 bodova. Slijedi maloprodaja s rastom indeksa za 3,3 boda.

Raspoloženje među potrošačima zadržalo se na razini prošlog mjeseca.

Izrazitije su pak pogoršana očekivanja u građevinarstvu, iskazana u prepolovljenoj vrijednosti indeksa u odnosu na listopad kada je dosegnuo najvišu razinu otkada je EK počeo pratiti pokazatelje za Hrvatsku. Njegova je vrijednost pala za 11,1 bod.

U sekoru usluga klima je blago pogoršana, što se očituje u padu indeksa za 0,5 bodova.

U EU zaustavljen silazni trend

Na razini Europske unije ESI je u studenome uvećan za 0,9 bodova, dosegnuvši dugoročni prosjek od 100 bodova. Time je prekinut trend pogoršanja, započet u lipnju, pokazuje najnovije izvješće, uz napomenu da je ESI za listopad revidiran naviše za 0,1 bod, zbog revizije indeksa za Francusku.

Najviše su poboljšana poboljšana u maloprodaji i uslugama, što se očituje u rastu indeksa za dva odnosno 1,2 boda.

Među potrošačima je ozračje blago poboljšano, uz rast indeksa za 0,6 bodova.

U graditeljstvu je pak raspoloženje ostalo više-manje nepromijenjeno, kao i u industriji.

Među gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, najviše je poboljšanju ESI-ja na razini EU-a pridonio pojačani optimizam u britanskom i poljskom gospodarstvu, iskazan u rastu indeksa za 1,1 odnosno 0,7 bodova.

Stabilizacija u eurozoni

ESI eurozone porastao je u studenome za skromnih 0,5 bodova, na 101,3 boda. Bilježi tako stabilizaciju nakon dva uzastopna mjeseca pogoršanja.

Blago je pritom poboljšano ozračje među potrošačima i u maloprodaji, što se očituje u rastu indeksa za 0,4 odnosno 0,7 bodova. U industriji i uslužnom sektoru ostalo je uglavnom nepromijenjeno. 

Očekivanja su pak izrazitije pogoršana samo u građevinarstvu, čiji je indeks pao za 1,3 boda.

U vodećim je gospodarstvima eurozone ESI ojačao u Njemačkoj i Francuskoj, za po 0,4 boda, dok je u Italiji ostao gotovo nepromijenjen, skliznuvši za 0,1 bod.

Odvojeno izvješće EK pokazalo je da je poslovna klima u euruozoni u studenom bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prošli mjesec, uz pad indeksa poslovne klime BCI za 0,03 boda, na minus 0,23 boda.

Pritom su pogoršane ocjene menadžera o knjizi ukupnih narudžbi i posebice o proizvodnji u proteklom razdoblju. Poboljšana su njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju i o stanju zaliha gotovih proizvoda.

Ocjena izvoznih narudžbi bila je nepromijenjena u odnosu na listopad, objavila je Komisija.

Povezane vijesti

• Ekonomska klima u Njemačkoj u prosincu na najvišoj razini od početka 2018. - ZEW
• Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu gotovo nepromijenjena u prosincu - EK
• Ekonomska klima u Njemačkoj u siječnju na najvišoj razini od sredine 2015. - ZEW