ZAGREB
HUP ICT: Ubrzati reforme za rast digitalne ekonomije
(Hina/EPA)
Hrvatska mora značajno ubrzati provedbu reformi neophodnih za značajniji rast digitalne ekonomije i konkurentnost gospodarstva, poručili su u četvrtak iz HUP ICT-a, komentirajući podatak da je Hrvatska na ljestvici digitalne konkurentnosti zauzela ove godine 52. mjesto.
Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) izvijestilo je danas da je Hrvatska na "IMD-Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2020." od 63 vodeće svjetske ekonomije zauzela 52. mjesto, što je pogoršanje za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.
Ovogodišnja ljestvica, ističu iz HUP ICT-a, pokazala je da Hrvatska počinje zaostajati za zemljama u okruženju, što se vidi i po tome da je prema analiziranim podacima najlošije ocijenjena članica EU.
Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, patenti visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.
Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo napominje kako treba primijetiti da je za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost Hrvatske ipak porasla. "S obzirom da sve zemlje digitalizaciju vide kao ključnu polugu povećanja konkurentnosti, za veći pomak na ljestvici trebat će učiniti još više napora i sada je pravi trenutak za to", istaknuo je Drilo.
Kao primjer je naveo nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radio frekvencijski spektar povećane privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu, koje su izvješću IMD-a naglašene kao jaka točka.
S druge strane, kao slaba točka je ocijenjen je razvoj i primjena tehnologije, a što bi se, smatra Drilo, moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta čime bi ICT firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja.
HUP ICT se u zadnjih par godina zalaže za tu promjenu i trenutak otvaranja novog EU financijskog razdoblja je najbolji trenutak za to, kazao je.
Pad na ljestvici u dijelu talenata je, kako navode iz HUP ICT-a, još jednom pokazao "da Hrvatska ima potrebu za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima", kakvih sve manje izlazi iz njenog obrazovnog sustava, što se osjeti i na upisima u ustanove visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota.
Iz HUP-a podsjećaju da su se i u okviru Zakona o strancima zalagali za lakše ishođenje studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta za strane studente.
“Moramo biti iznimno oprezni kod tumačenja i izvlačenja zaključaka iz ovog istraživanja, jer je riječ o značajno drugačijoj metodologiji u odnosu na DESI indeks, koji obrađuje slično područje, pa bi se moglo krivo protumačiti da u Hrvatskoj nema kvalitetnih digitalnih talenata ili pak da nam je cijeli obrazovni sustav odličan", kazao je dopredsjednik HUP ICT Hrvoje Balen.
Napominje kako je Hrvatska unutar EU u samom vrhu po broju diplomanata iz ICT područja, a mladi su prvi po pitanju digitalnih vještina.
S druge strane, čak i dobre brojke o ulaganju u javno obrazovanje i izvrstan omjer studenata i nastavnika samo govore da zapravo neučinkovito upravljamo sa sustavom, u kojem svake godine ostane nepopunjeno 13.000 mjesta na fakultetima, rekao je.
Smatra da se mora omogućiti puno jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz ne EU zemalja i pripremiti sustav za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima će se brzo i jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo. Drago mu je što u tome imaju podršku Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Prema ljestvici digitalne konkurentnosti Hrvatska najlošije stoji u području spremnosti za budućnost, ističu iz HUP ICT-a, napominjući kako je ova kriza pokazala koliko je važno upravo u nepredvidljivim vremenima imati izdržljivo i stabilno gospodarstvo koje je dovoljno agilno za brze prilagodbe novim situacijama i modelima rada.
HUP ICT, kako navode, kontinuirano upozorava na nužnost digitalne transformacije javne uprave i posebno privatnog sektora, a što bi se moglo realizirati i kroz skorašnje razgovore s Ministarstvom gospodarstva na kojima će se otvoriti tema ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća iz programa oporavka i otpornosti te regionalne konkurentnosti.
"Kroz dosadašnje projekte podizanja konkurentnosti uloženo je tek nešto manje od 500 milijuna kuna u digitalizaciju poduzeća, a otvaranjem značajnijih sredstava koja bi pomogla izgradnji dugoročne otpornosti privatnog sektora, vrlo brzo bi porasli indikatori u području 'spremnosti za budućnost' te značajno podigli Hrvatsku na ljestvici digitalne konkurentnosti", istaknuli su iz HUP ICT.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
