Francuska izdala prvu 10-godišnju državnu obveznicu s negativnom kamatnom stopom

Francuska je u četvrtak izdala svoju prvu 10-godišnju državnu obveznicu s negativnom kamatnom stopom, što znači da će investitori plaćati za privilegiju posjedovanja francuskog državnog duga, objavila je agencija za upravljanje državnim dugom AFT.

Izdane su dugoročne obveznice u ukupnoj vrijednosti 9,996 milijardi eura, od čega nešto manje od polovine, ili 4,992 milijardi eura, u obliku 10-godišnjih obveznica uz kamatnu stopu od minus 0,13 posto, priopćeno je iz AFT-a.

Agencija je također izdala obveznicu od 2,05 milijardi eura s rokom dospijeća od 15 godina i kuponskom kamatnom stopom od 0,23 posto, te obveznicu u iznosu 2,994 milijarde eura na rok od 30 godina, s kuponskom kamatnom stopom od 0,8 posto.

To je prvi put da je Francuska, drugo po veličini gospodarstvo eurozone, izdala državni dug s negativnom kamatnom stopom. Mnoge druge zemlje u eurozoni, posebno Austrija, Njemačka i Nizozemska, već naplaćuju investitorima za kupnju obveznica.

Ključne kamatne stope u eurozoni u cjelini u negativnom su području od 2014. godine kada je Europska središnja banka (ECB) srezala ključnu kamatnu stopu na depozite banaka na minus 0,10 posto. Naknadno ih je još više spustila, na minus 0,40 posto.

Nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi u lipnju dao naslutiti da bi mogli dodatno ublažiti monetarnu politiku u eurozoni, prinosi, odnosno povrati od ulaganja u najsigurnije državne obveznice u Europi u silaznoj su putanji.

Na sekundarnim tržištima, gdje se trguje već izdanim dužničkim papirima, prinos na 10-godišnje francuske državne obveznice već je sredinom lipnja skliznuo u negativno područje..

U zemljama Europske unije koje nisu u eurozoni, poput Švedske i Danske, kamatne su stope također negativne, kao i u Švicarskoj, koja nije članica EU-a.

Financijski slabije članice eurozone Grčka i Italija još uvijek moraju investitorima nuditi više od dva posto kamata kako bi pronašle kupce za svoje državne obveznice.

Analitičari predviđaju da će prinosi u Europi i dalje padati budući da se očekuje da će nasljednica Marija Draghija na čelu ECB-a, aktualna izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde povećati poticaje gospodarstvu bilo smanjenjem kamatnih stopa bilo kvantitativnim ublažavanjem.

Neki pak strahuju da bi spuštanjem prinosa još dublje u negativno područje Europa mogla krenuti stopama Japana, koji muku muči s poticanjem jače inflacije i gospodarskog rasta.