EU-ov elektroenegetski sektor lani smanjio emisiju CO2 za 12 posto

(Hina/EPA)

Elektroenergetski sektor Europske unije ispustio je lani 12 posto manje ugljičnog dioksida u odnosu na 2018. godinu, jer je proizvodnja iz termoelektrana na ugljen i lignit u odnosu na pretprošlu godinu pala za 24 posto, pokazuje studija njemačkog energetskog analitičkog ureda Agora Energiewende i klimatskog think-tanka Sandbag.

Emisija stakleničkih plinova lani je smanjena za 120 milijuna tona, što je najoštriji pad od 1990. godine.

"Prošlogodišnji pad emisija stakleničkih plinova u EU-u najvećim je dijelom rezultat cijena emisija CO2 koje su potaknule odlazak s tržišta energetskih izvora štetnih za klimu", rekao je voditelj europske energetske politike u Agora Energiewendeu Matthias Buck.

On smatra da je održavanje cijene emisije CO2 na trenutnim razinama presudno za osiguravanje daljnjeg ublažavanja globalnog zagrijavanja.

U 2019. godini ta se cijena popela na oko 25 eura po toni.

Buck je također pozvao EU da dodatno smanji broj godišnjih dozvola koje izdaje za emisiju stakleničkih plinova u energetskom, industrijskom i zrakoplovnom sektoru.

Prošle je godine udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na razini cijeloga EU-a porastao na rekordnih 34,6 posto ili 1,8 postotnih bodova više nego 2018. godine. Električna energija proizvedena iz vjetroelektrana i sunčevih parkova porasla je na 569 teravatsati i prvi puta premašila snagu dobivenu iz ugljena.

Vjetroelektrane su u 2019. godini proizvele 14 posto više električne energije u odnosu na 2018., dok su solarne elektrane ostvarile 7-postotni rast proizvodnje. S druge strane, proizvodnja hidroelektrana pala je za više od 6 posto, zbog neprestane suše.

U studiji se navodi i da je u Europi tijekom 2019. godine izgrađeno 16,8 gigavata vjetroparkova, što je oko 5,1 gigavat više nego godinu prije. U solarnom fotonaponskom sektoru, kapaciteti su u odnosu na 2018. udvostručeni, s 8,2 na 16,7 gigavata.

Buck, međutim, upozorava da bi godišnji rast kapaciteta obnovljivih izvora energije trebalo ubrzati, ako EU želi ostvariti cilj da se 2030. godine gotovo trećina ukupne energije dobiva iz obnovljivih izvora.