Iako je najavljivano da mjera ograničavanja kredita banaka ide s 1. travnja, što je mnoge građane potaknulo da zatraže kredit prije njenog stupanja na snagu, uslijedio je obrat.

Hrvatska narodna banka objavila je da je, nakon provedene javne rasprave, primjena Odluke o kriterijima kreditiranja potrošača odgođena do 1. srpnja.

Tako javna rasprava ovaj puta nije rezultirala nekom bitnom kvalitativnom promjenom, nego promjenom roka primjene. Banke su navodno jako zadovoljne tim pomakom i pozdravljaju ga što ne čudi jer im je u interesu plasirati što više kredita dok mogu, a procjena je da bi upravo limiti iz mjere prigušiti kreditiranje, što i jest bila intencija HNB-a.

Zaoštreni kriteriji

HNB preventivno mjeru i namjerava uvesti jer je procijenjeno da bi se građani, ako se ovakvo galopiranje kredita nastavi, mogli naći u riziku neplaćanja.

Kriteriji odobravanja kredita očito su ocijenjeni preblagima pa ih je HNB odlučio zaoštriti. No, sada se ovom odgodom pokazuje da žurbe ipak nema te se potrošačima daje dodatno vrijeme da okončaju realizaciju kredita, što nakon primjene mjere možda ne bi mogli.

Samo dan ranije nego je HNB objavio da mjeru odgađa, guverner Boris Vujčić govorio je o mjeri kao da stupa na snagu u predviđenom roku, te još i "podebljao" važnost njenog učinka, ustvrdivši da će djelovati i na smanjivanje inflatornih pritisaka.

Taj se efekt, kazao je, očekuje tek u drugom dijelu godine. Iako izravno nije htio ulaziti u provedbu monetarne politike, mjeru je prije dva dana komentirao i ministar Primorac, također naglasivši njen mogući doprinos suzbijanju inflacije. I onda neposredno nakon toga HNB "reterira" i pomiče sve za tri mjeseca.

Tako će se možda pomaknuti i očekivani efekt koji će mjera imati na inflaciju, o čemu su govorili i guverner i ministar. Osim ako Vujčić već nije ukalkulirao novi datum primjene.

Što se tiče ministra Primorca, pitanje je, je li uopće bio upoznat da HNB sve namjerava odgoditi. Monetarna politika nije to ni dužna dijeliti s fiskalnom, ali nije baš ni uobičajeno ni poželjno da se takvo što skriva, tim više što imaju zajednički makroekonomski cilj, a to je suzbijanje inflacije.

Guverner HNB-a Boris Vujčić jučer je poručio da je tromjesečna odgoda primjene odluke o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača uvedena zbog želje da se završi ocjena kreditne sposobnosti za one koji su trenutno u tom procesu te da se pruži dodatno vrijeme bankama za prilagodbu.

– Tijekom javne rasprave smo dobili dosta upita, mišljenja i zahtjeva i onda smo odlučili da za tri mjeseca pomaknemo primjenu, prvenstveno zbog toga da oni koji su trenutno u postupku odobravanja kredita mogu završiti svoje postupke ocjene kreditne sposobnosti, a s druge strane da banke mogu prilagoditi svoje IT sustave i obrade podataka, tako da se od 1. srpnja počne efikasnije primjenjivati ta mjera, izjavio je jučer Vujčić.

Sila zakona

Iz HNB-a su rekli i da se ovom odgodom bankama "ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu internih sustava da bi se omogućila kvalitetna podatkovna osnova za provedbu i nadzor nad primjenom mjera".

Neslužbeno se iz HNB-a može čuti kako su se javljali građani koji su se navodno bunili, apelirali, kako bi stigli dovršiti svoje kreditne procedure po starim pravilima.

No, odgodu su tražile i same banke koje su ovih dana posebno glasne i jer ih brine novi zakon koji je inicirao Primorac, po kojem građanima više neće smjeti naplaćivati obavezne usluge koje im prodaju, odnosno račune koji građani po sili zakona moraju imati.

Banke se pozivaju na tržište i slično, no upravo je netržišna praksa to da ljudi moraju plaćati za uslugu koju moraju kupiti. Stoga je zakonska inicijativa Ministarstva – usklađivanje s tržištem, ali prije svega sa zdravim razumom.

S druge strane, bankare je malo "stisla" i ova HNB-ova inicijativa po kojoj kredite više neće moći onako agresivno odobravati.

Ministar Primorac je na primjedbe banaka o besplatnom računu samo kratko rekao da se ne bi opterećivao time što banke govore. No, kako je u slučaju provedbe "svoje" mjere postupio HNB? Mjera je odgođena.

HNB-u smo poslali upit da dodatno pojasni okolnosti pod kojima je promijenio odluku, te nije li to svojevrsni ustupak prije svega bankama, a tek onda građanima.

Za građane su već procijenili da ulaze u pretjerane rizike: zašto sad odjednom taj rizik toleriraju još tri mjeseca? Ili ako rizika nema, neka odustanu.

Upit smo poslali i Ministarstvu financija, odgađa li se ovime i efekt mjere na cijene, a to je ipak zajednički teritorij borbe protiv inflacije na kojem monetarna i fiskalna politika moraju surađivati.

Iz Ministarstva ništa nisu odgovorili, a HNB je odgovorio samo podacima o kretanju inflacije za koju kažu da i u nastavku godine očekuju njeno gotovo kontinuirano usporavanje, s tim da bi se na kraju godine mogla spustiti ispod tri posto.

– Očekivano usporavanje ukupne inflacije bi pritom moglo poglavito odražavati usporavanje temeljne inflacije, isključuje cijene energije i hrane, koja bi se, i dalje potpomognuta odgođenim učincima ranijeg zaoštravanja monetarne politike, kao i učincima ograničavanja kredita, mogla smanjiti s 4,8 posto u 2024. na 3,2 posto u 2025. i tako nakon dvije godine ponovno biti manja od ukupne inflacije, ponovili su u HNB-u.

Mnogima kredit već nedostižan

Mjera koja će se primijeniti od 1. srpnja propisuje da pri odobravanju novoga kredita potrošaču omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite, te da omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.

Mnogi građani već sada ne mogu do stana jer da se digne kredit za prosječnu nekretninu treba plaća od barem 1.600 eura, a pola zaposlenih ima manju od 1.200 eura.

Nakon uvođenja mjere, dodatno će se smanjiti broj građana koji će moći pod ovim uvjetima kupiti nekretninu jer su cijene kvadrata jako visoke.

Cilj je povećati priuštivost, što bi se moralo činiti na druge načine, kroz povećanje ponude, a ne više isključivo jačanjem potražnje.

Vujčić: Moramo osigurati da se krediti ne počnu "kvariti"

Upitan otežava li se ovako građanima da dođu do svojih nekretnina, guverner HNB-a Vujčić jučer je rekao da se želi napraviti okružje da oni koji kupuju nekretnine ulazeći u kredite budu sigurni da će kroz 20 ili 30 godina moći te kredite otplaćivati.

– Ako je dugovno opterećenje preveliko u odnosu na dohodak, to dovodi u pitanje sposobnost servisiranja duga kroz 20 ili 30 godina.

Ono što se danas čini da je u redu, ne znači da će za pet ili deset godina biti tako i zato moramo imati uvjete kreditiranja koji osiguravaju da se ti krediti ne počnu "kvariti" i da imamo više nenaplativih kredita, izjavio je Vujčić.