Iako je investiranje u nekretnine tradicionalan način čuvanja veće količine ušteđevine u Hrvata, posljednjih se godina sve više građana zainteresiralo i za ulaganje svojeg novca u plemenite metale, najčešće investicijsko zlato.

Ekonomski stručnjaci smatraju međutim da je to špekulativna trgovina i da sa zlatom treba biti oprezan jer ga ima u ograničenim količinama i nema upotrebnu vrijednost. Kažu kako ljudi imaju osjećaj da je zlato sigurnost, ali to i nije baš tako. Unca zlata dostigla je trenutačno rekordnu cijenu na svjetskim tržištima, no to ne znači ako sada u njega uložite da za tri mjeseca njegova vrijednost neće ponovo pasti i da bi mogli uloženi novac izgubiti.

"Sigurna luka"

No, u nesigurnim vremenima, kakva su upravo danas u svijetu, u doba ekonomske i sigurnosne neizvjesnosti te inflacije, pitanje gdje ulagati ušteđevinu postaje sve važnije, a zlato je, kažu oni koji trguju njime, "sigurna luka".

Za razliku od nekretnina, čija cijena varira ovisno o tržišnim uvjetima, zlato je kroz povijest dokazalo svoju otpornost na ekonomske krize. U razdobljima inflacije, ratova i financijskih potresa, cijena zlata obično raste, dok vrijednost nekretnina može stagnirati ili čak padati.

Osim toga, zlato je globalna imovina, njegova vrijednost ne ovisi o stanju na lokalnom tržištu, političkim odlukama ili promjenama u urbanističkim planovima. Stoga ga investitori često i nazivaju "sigurnom lukom", jer pruža zaštitu od gubitka kupovne moći.

Kupnja stana zahtijeva znatno veće početno ulaganje od kupnje zlata. Osim same cijene nekretnine, tu su i dodatni troškovi poput poreza, održavanja, upravljanja i potencijalnih pravnih problema s najmoprimcima. Također, tržište nekretnina može doživjeti pad, osobito u razdobljima gospodarske recesije, kada pada potražnja za kupnjom i najmom.

Dok nekretnine mogu donositi prihode kroz najam, taj prihod nije uvijek siguran, stan može mjesecima biti prazan, najmoprimci mogu kasniti s plaćanjem, a troškovi održavanja mogu premašiti očekivanu zaradu. Ključna prednost investicijskog zlata u odnosu na nekretnine je likvidnost. Stan ili kuću nije lako brzo prodati bez značajnog gubitka vrijednosti, dok se zlato može unovčiti u bilo kojem trenutku i bilo gdje u svijetu.

Također, ulaganje u zlato ne zahtijeva brigu o održavanju ili administrativne troškove. Investitori mogu kupiti fizičko zlato, bilo da se radi o polugama ili kovanicama, ili ulagati putem zlatnih fondova (ETF-ova), čime dodatno smanjuju troškove i rizike.

Šest puta vrhunac

U posljednje vrijeme ili bolje rečeno od kada se znalo da se u Bijelu kuću vraća Donald Trump, svjetsko tržište zlata iz tjedna u tjedan iznenađuje i najoptimističnije analitičare. Od početka godine, cijena zlata izražena u eurima već je šest puta doživjela povijesni vrhunac, popevši se u prvoj polovini veljače na iznad 90 eura za gram. Koliko je rast dramatičan, svjedoči i podatak da se gram zlata u istom mjesecu prošle godine prodavao po cijeni od oko 58 eura za gram. To znači da je zlato u godini dana na svjetskim burzama dobilo na vrijednosti za više od 50 posto. U mirnom razdoblju, prije pandemije i rata u Ukrajini, cijena zlata bila je poprilično stabilna i kretala se u rasponu između 32 i 38 eura za gram.

Analitičari kažu da rast cijene zlata odražava pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka.

Krunoslav Marčinko, direktor tvrtke Tetragram Plemenit, hrvatski i regionalni broker investicijskim plemenitim kovinama, objašnjava da je najnoviji rekord cijene zlata u dobroj mjeri prouzročen gubitkom vrijednosti eura u odnosu na američku valutu, odnosno, općenito rastom vrijednosti dolara u odnosu na sve druge valute.

– Zlato je zabilježilo rekord u Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Australiji, Švedskoj te u mnogim drugim državama i njihovim lokalnim valutama. No, u zadnje je vrijeme zlato dosegnulo rekordne razine i iz pozicije američkog dolara. Specifičnost trenutka u kojem živimo iskazuje se u istovremenom rastu vrijednosti američkog dolara te plemenitih kovina, posebice zlata, tvrdi Marčinko.

Razlozi za ulaganje

Ističe također kako interes za kupnju investicijskog zlata u našim krajevima raste iz godine u godinu te navodi kako je porast prodaje zlata značajan otkako je cijena dosegnula rekordne razine.

– Uvijek kada se u svijetu osjeća nesigurnost, poput one koju smo doživjeli tijekom epidemije COVID-a, ili u prvim danima agresije Rusije na Ukrajinu, ulagači diljem svijeta započnu jagmu za zlatom. Slično je bilo tijekom neizvjesnih američkih izbora u drugoj polovini prošle godine te neizvjesnosti što ga je globalno donijela pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Očekujemo da će se ta neizvjesnost nastaviti i u mjesecima, a možda čak i u godinama koje su pred nama, tako da nije nerealno očekivati nastavak trenda rasta cijene žute plemenite kovine, poručuje Marčinko.

Naglašava da razloga za ulaganje u zlato ima mnogo.

– To je ulagačko sredstvo čija je cijena u uzlaznoj putanji već četvrt stoljeća te treba naglasiti da ulaganje u fizičko zlato nema tzv. rizik treće strane. Vlasnik zlata u potpunosti ima kontrolu nad svojim portfeljem, dok pri bilo kojem drugom ulagačkom obliku, poput ulaganja u dionice, obveznice, oročenu štednju, pa čak i u nekretnine, ulagač u manjoj ili većoj mjeri ovisi o "obećanjima" što ih daju institucije. Ako dioničko društvo propadne, vrijednost njegovih dionica pada na nulu. Ako država proglasi bankrot, njezine obveznice postaju bezvrijedne. Ako propadne banka, propada i naš ulog, izuzev osiguranog iznosa od 100 tisuća eura. Naše nekretnine mogu biti uništene u potresu ili prekomjernim oporezivanjem. Zlato je u svemu tome izuzetak, kaže Marčinko. Zaključuje da se na kupovinu zlata ne plaća nikakav porez te kupac može preuzeti punu odgovornost za zaštitu zlata.

Hrvatska svoje zlato prodala jeftinije pa kupila skuplje

Kada je u travnju 2001. godine postignut sporazum o podjeli dijela imovine bivše SFRJ, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, Hrvatskoj je pripalo 13 tona zlata vrijedno 115 milijuna dolara, što je bilo nešto više od 270 dolara po unci.

To je zlato međutim Hrvatska narodna banka (HNB) prodala, a u studenom 2005. još par tona po cijeni od 496 dolara po unci. Tako je Hrvatska ostala bez zlata sve do 2023., kada je HNB kupio 1.75 tona zlata u ukupnoj vrijednosti od 96 milijuna eura. Prodaja zlata je provedena u mandatu bivšeg guvernera Željka Rohatinskog, čiji je zamjenik bio Boris Vujčić.

Danas većina središnjih banaka država svijeta ima zlatne rezerve, dok je tek u nekolicini zlato najveći dio deviznih rezervi. Većina središnjih banaka najveći dio deviznih rezervi drži u dolarima, a ne zlatu.

Povezane vijesti

• Rudić s Brazilom ponizio Hrvatsku
• Hrvatska "riješila" Kanadu, slijedi Rudićev Brazil
• SP VATERPOLO: Hrvatska u polufinalu protiv Grčke