Ilustracija (Pexels)
Gotovo dvije trećine građana promijenilo je internetskog operatora jednom ili više puta, najčešće zbog niže cijene konkurencije te sporog interneta, pokazalo je HAKOM-ovo ispitivanje o korištenju i zadovoljstvu korisnika internetom u 2024. godini objavljeno u ponedjeljak.
Redovno godišnje ispitivanje o korisničkim navikama i iskustvima korištenja internetom u Republici Hrvatskoj provedeno je krajem 2024. na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika u dobi od 18 do 65 godina, a za Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM) ga je provela agencija 4 Market Research.
Ispitivanje je pokazalo kako, kad su u pitanju navike korištenja internetom, nema značajnih odstupanja u proteklih nekoliko godina. Većina ispitanika, njih 74 posto, uslugu pristupa internetu u kućanstvu ima u sklopu paketa usluga, a 91 posto korisnika smatra da tako imaju sve potrebne usluge. Najčešće korištene elektroničke komunikacijske usluge u kućanstvima s internetom su usluga pristupa internetu u nepokretnoj i pokretnoj mreži te govorna usluga u pokretnoj mreži, oko 80 posto, video streaming usluge, 53 posto, te govorna usluga u nepokretnoj mreži, s 47 posto, koja u odnosu na proteklu godinu ipak bilježi pad korištenja, navodi se u HAKOM-ovoj objavi.
Za korištenje interneta u kućanstvu korisnici najvećim dijelom, njih 92 posto, koriste kućnu WiFi mrežu, a putem mobilne mreže spaja se 58 posto korisnika. Dominantni uređaji za spajanje na internet su pametni telefoni (97 posto) i prijenosna računala (84 posto), dok stolna računala koristi 43 posto ispitanika. Korisnici, njih 91 posto, internetom se najčešće koriste za čitanje elektroničke pošte, 90 posto za praćenje društvenih mreža, a glasovne i video pozive putem interneta ostvaruje 83 posto korisnika, pokazalo je istraživanje.
Nadalje, više od 50 posto ispitanika izjavilo je kako bi u budućnosti željelo koristiti internet za rad na daljinu, a 42 posto njih i za obrazovanje. Također, uočeno je i kako većina ispitanika za glasovne i video pozive koristi WhatsApp (88 posto), a SMS uslugu svakodnevno koristi 19 posto ispitanika, navode iz HAKOM-a.
Većina ispitanih mijenjalo operatora zbog niže cijene konkurencije
Gotovo dva od tri ispitanika, njih 63 posto, promijenila su operatora jednom ili više puta, a najčešći razlog promjene bila je niža cijena konkurencije (54 posto) te spori internet (47 posto). Trećina ispitanika promijenila bi operatora u slučaju poskupljenja većeg od 10 posto, a u slučaju da im drugi operator ponudi 20 posto nižu cijenu svi bi korisnici mijenjali postojećeg operatora, neki su od rezultata istraživanja.
Pokazalo je i da su korisnicima kod odabira operatora najvažniji brzina interneta (79 posto) i niska cijena paketa (74 posto). Gotovo trećina korisnika, njih 30 posto, nikada nije provjerila brzinu interneta, a 39 posto ih je brzinu provjerilo tek kad su uočili promjenu.
Pritom je HAKOMetar, alat koji služi za provjeru brzine i čija su mjerenja relevantan dokaz u slučaju pokretanja spora pri operatoru, u protekloj godini koristilo 23 posto ispitanika.
Prema odgovorima ispitanika, najčešće poteškoće koje su korisnici prijavljivali su prekid pristupa internetu, loša brzina interneta te problemi s WiFi mrežom. Korisničku službu više puta kontaktiralo je 53 posto ispitanika, a 60 posto njih bilo je zadovoljno kvalitetom zaprimljenog odgovora operatora i 50 posto brzinom javljanja korisničke službe.
Aktivnosti za očuvanje sigurnosti na internetu
Ispitanici su najzadovoljniji uslugom interneta u nepokretnoj mreži (70 posto), a u odnosu na ranije godine blago raste i zadovoljstvo uslugom mobilnog interneta za kućanstvo (65 posto). Nastavljen je pozitivan trend kad su u pitanju korisnici koji nisu zamijetili nikakvu poteškoću s internetom, s osam na 15 posto u zadnje četiri godine, a tu je i podatak kako je operator unutar jednog sata riješio poteškoće s internetom kod čak 70 posto ispitanika, kažu iz HAKOM-a.
Kada je riječ o sigurnosti na internetu, gotovo svi korisnici poduzimaju barem neke aktivnosti kako bi je održali. Pritom, najčešće izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora (73 posto), koriste se sigurnim lozinkama, štite osobne podatke i ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama. Unatoč tome, 20 posto ispitanika izjasnilo se kako su bili žrtvama kibernetičkog napada, njih 14 posto doživjelo je internetsko maltretiranje, a 21 posto ispitanika nasilje na mreži je i prijavilo, pokazalo je istraživanje.