neizvjesna vremena
Čeka nas "novo normalno": Trumpove carine mogle bi dovesti do popriličnih poskupljenja
(Snimio Davor Kovačević)
Trgovinski rat je na pomolu – potaknuo ga je američki predsjednik Donald Trump koji je uveo carine na uvoz kineske robe u visini od 10 posto, dok je Kanadu odlučio "počastiti" carinom od čak 25 posto. No, zasad je primjena carina Kanadi, kao i Meksiku, suspendirana na mjesec dana, s obzirom na to da su predsjednici ovih dviju država prihvatili Trumpove zahtjeve o osiguravanju granice na čemu Trump inzistira.
Tako Trump "miješa" ekonomske i neekonomske politike, vršeći preko ekonomskih svojevrsni pritisak. Kina nije susjed, već veliki trgovinski partner SAD-u, koji već najavljuje da će odgovoriti istom mjerom, uvođenjem carina na uvoz iz SAD-a, ali na dio proizvoda.
Ostala je još Europska unija, kojoj Trump također prijeti, a iz Europe se također šalju poruke da ne misle ostati dužni. Trump je ljut jer SAD s EU-om ima trgovinski deficit, posebno je velik uvoz automobila, pa na ovaj način, tvrdi, štiti američke interese.
Nisu svi isti
No, za početak će, budu li uvedene carine na uvoz i iz Europe, američkim građanima neke stvari poskupjeti, pa se analitičari pitaju je li Trump izabran da inflaciju smiri ili da je još raspiruje. Carine, kao i drugi oblici protekcionizma, nisu međutim odraz snage, nego prije slabosti – potrebe štititi domaće jer na tržištu nije dovoljno dobro da bude konkurentno.
Globalno, ako jedna ekonomska velesila drugoj bude podizala carine i dizala barijere za izvoz robe, sve će u konačnici otići gore i svi će biti na gubitku. Odmah su reagirale burze, koje su pale, ali se brzo donekle i oporavile, čim je objavljeno da je carina Meksiku i Kanadi prolongirana. Pao je bitcoin i dio drugih virtualnih valuta koje su inače Trumpov zaštitni znak.
Bitcoin je najviše skočio upravo nakon Trumpove pobjede, s obzirom na to da Trump podupire "rudarenje", digitalne valute i moderne oblike ulaganja. Sada se međutim vidi da neopipljivoj imovini ne odgovara nesigurnost i nestabilnost, bez obzira tko je unosi, a tu spada i trgovinski rat koji je i oblik regulacije "prema van", jer se ulagači tada odmah povlače u sigurnije investicije.
Ekonomski analitičar i profesor Mladen Vedriš kaže da Europu čeka novo normalno, u smislu čestih promjena stavova i odnosa koje možemo očekivati.
– Više je vrsta carina: zaštitne, gdje primarno štitite domaću proizvodnju, i retorzivne ili tzv. osvetničke carine kad ste s nekim u trgovinskom ratu. Ovo što Trump radi je tipična retorzivna carina u širem smislu, koja ovdje služi kao "soft power", odnosno kao prijetnja promjenom ekonomskih odnosa da bi se ostvarili neki drugi ciljevi.
Dakle, i ona je osvetnička ako je se shvati u ovom širem kontekstu "štete koja se dešava američkom tržištu", kako Trump kaže. Retorzivna u užem smislu će pak biti ona carina kada Europa počne uvoditi odgovor na Trumpovu politiku. Kod Europe, Trumpova pozicija je takva da svaku zemlju unutar EU-a gleda posebno, pri čemu ima svoje favorite.
Njemačku zbog autoindustrije smatra najvećim dobitnikom u trgovini s Amerikom. Prema nekima bi pak mogao biti tolerantniji, recimo prema Italiji. A tu su i zemlje koje bi mogle biti posebno ranjive, recimo Francuska, koja izvozi luksuzne proizvode, od vrhunskih sireva, vina, parfema, gdje Trumpovi birači neće biti previše nesretni ako carine poskupe te proizvode, kaže Vedriš.
Spiralna dinamika
Zaključuje da je teško o Europi govoriti ekonomski kolektivno. Jer, iako će vjerojatno Trump ići generalno i carine proglasiti linearno, ipak će imati neke prioritete. Ako će i ići kolektivno, ipak će paziti da ne pogodi strukturu ekonomija onih zemalja koje su mu politički bliže.
– Sve skupa će imati obilježje jedne volatilnosti, i ako se nešto pokaže štetno, onda će pojedine odluke vjerojatno korigirati, tumači Vedriš.
Na pitanje sprema li se Europi novi inflatorni udar, odgovara da u ovom scenariju sigurno idemo prema tome jer po definiciji svako uvođenje nameta diže cijene.
– I kad malo poskupi struja ili prijevoz, svi dižu cijene proizvoda, a kamoli neće kad se pojavi neki ovakav novi namet od 10 ili 15 posto, to utjecati na rast cijena i dodatno na inflaciju. Znači, dodatno jača opasnost od inflacije, ali to je mač s dvije oštrice: ništa manje se rast cijena neće osjetiti ni u Americi.
Jer, onaj tko ima pregovaračku poziciju, ako je njegov proizvod koji se prodaje na američkom tržištu primjerice tehnološki značajan ili ako je neki intermedijarni proizvod, u najmanju ruku taj će trošak podijeliti sa svojim američkim kupcem. Znači, to će utjecati na njegovu profitabilnost u Europi, ali će utjecati i na finalnu cijenu onog proizvoda koji je u SAD-u, ili na tržištu, ili ulazi u cijenu nekog proizvoda, kaže Vedriš.
Podcrtava da to stvara spiralno dinamiziranje odnosa koji nemaju pozitivan predznak: inflacija, poremećaji u tokovima opskrbe, utjecaj na zaposlenost kapaciteta, preko toga utjecaj na razinu zaposlenosti, poreze, doprinose.
– Tako bi sve to skupa moglo stvoriti jedan kaos za koji smo na početku rekli da ga zovemo ‘novo normalno’, samo ovaj put u ekonomiji, dok je prošli put bio posljedica pandemije, pa je dakle isto stvorio kaos, rast cijena, nestašice itd. Galbraith je prije skoro 50 godina napisao knjigu "Doba neizvjesnosti", a ovo je doba za novog Galbraitha, zaključuje Vedriš.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
