Hrvatski proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u bio je u trećem kvartalu 2024. godine nešto niži od prosjeka eurozone, spustivši se ponovo ispod propisanog plafona od tri posto, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.

Na razini 20-člane eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 2,6 posto i bio je niži za pola postotnog boda nego u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured.

Na razini EU-a iznosio je 2,9 posto i bio je niži za 0,4 postotna boda.

Javna potrošnja iskazana u zoni primjene zajedničke europske valute zadržala se u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na razini prethodna tri mjeseca kada je iznosila 49,6 posto BDP-a. Proračunski rashodi porasli su oko 18 milijardi eura, ali je povećanje 'neutralizirao' veći nominalni BDP, objašnjavaju statističari.

Značajnije se nije promijenila ni na razini EU-a gdje je iznosila 49,3 BDP-a, odražavajući povećanje rashoda u odnosu na proljetno tromjesečje za 27 milijardi eura.

Proračunski prihod iskazan udjelom u BDP-u uvećan je pak u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na oba područja otprilike za pola postotnog boda u odnosu na tri proljetna mjeseca i iznosio je 47 posto u eurozoni i 46,4 posto u EU.

U eurozoni porastao je u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja za nekih 35 milijardi eura, a u EU otprilike za 42 milijarde eura.

Šestorka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, proračunski manjak bilježilo je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 20 zemalja, a njih devet prekoračilo je propisani plafon od tri posto BDP-a.

Najveći je bio Bugarskoj i Rumunjskoj gdje je iznosio 8,7 odnosno 8,6 posto.

Slijedi Poljska s manjkom od 6,7 posto, a blizu je i Francuska sa 6,3 posto.

Hrvatska je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila proračunski manjak od 2,3 posto BDP-a. To znači da se ponovo spustio ispod propisanog plafona koji je bio 'probio' u prethodna tri mjeseca, prvi puta od proljeća pandemijske 2021., dosegnuvši 3,3 posto BDP-a, prema revidiranim podacima.

U trećem tromjesečju 2023. godine iznosio je 0,7 posto BDP-a.  

Najmanji udio manjka u BDP-u bilježio je u trećem tromjesečju 2024. godine Luksemburg, od 0,1 posto.

Proračunski višak bilježilo je šest zemalja, a daleko najveći bio je u Irskoj gdje je iznosio čak 14,5 posto BDP-a.  Slijedi Cipar s viškom od gotovo pet posto BDP-a.

Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.

Povezane vijesti

• Talijansko gospodarstvo gotovo stagniralo u 2019.
• Norveški proračun u deficitu prvi puta u 25 godina
• Proračunski deficit u EU i eurozoni u drugom tromjesečju najviši od 2002.