Je li samo riječ o pohlepi?
Poskupljenja svuda oko nas: Toliko su narasle cijene da se ovoga puta čak i Vlada zabrinula
(Snimila Ana Krizanec)
Nakon šest mjeseci usporavanja, inflacija je u listopadu ponovo ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene su u listopadu u odnosu na lanjski listopad porasle za 2,2 posto, dok je u rujnu inflacija na godišnjoj razini iznosila 1,6 posto.
Iako je inflacija u desetom ovogodišnjem mjesecu ubrzala i u eurozoni, na dva posto s 1,7 posto u rujnu, prema metodologiji Eurostata u Hrvatskoj je iznosila znatno iznad prosjeka, odnosno 3,5 posto, a snažniji rast cijena od Hrvatske imale su samo Belgija (4,7 posto) i Estonija (4,5 posto) dok se Slovačka po rastu cijena izjednačila s Hrvatskom.
Iz Eurostata pri tom napominju da je inflacija u eurozoni ubrzala ponajprije zbog poskupljenja hrane, koja je u listopadu na području primjene zajedničke europske valute poskupila za 3,5 posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu, no inflaciju je u eurozoni pogurao i rast cijena usluga od 3,9 posto.
Pohlepa
Isto se događa i u Hrvatskoj gdje je ubrzanju inflacije također doprinio rast cijena usluga, koji je prema procjenama DZS-a iznosio 5,1 posto, ali i nastavak rasta cijena hrane, pića i duhana od 4,6 posto. Prema Eurostatu, cijene hrane u Hrvatskoj su u listopadu zamjetno porasle za 5,2 posto, a nakon što su u rujnu rasle stopom od 3,9 posto.
Podsjetimo, stopa inflacije u Hrvatskoj se u prva tri ovogodišnja mjeseca uporno držala na razini od 4,1 posto bez naznaka popuštanja, da bi u travnju skliznila na 3,7 posto. Usporavanje inflacije nastavilo se i u idućim mjesecima, pa je u svibnju iznosila 3,3 posto, u lipnju 2,4 posto, srpnju 2,2 posto, kolovozu 1,8 posto, a u rujnu 1,6 posto.
Ministar financija Marko Primorac izjavio je nakon sjednice Vlade u četvrtak da je do ubrzanja rasta inflacije u listopadu došlo zbog baznog učinka, odnosno jer je lanjskog listopada rast inflacije počeo značajnije usporavati.
No, i ministar je priznao da općenito rast cijena, a posebice cijena hrane, zabrinjava, pa se stoga, kaže, i kontinuirano apelira na dionike u proizvodno-prodajnom lancu da cijene utvrđuju društveno odgovorno.
Odgovarajući na pitanje novinara može li se konačno govoriti o određenoj pohlepi koja generira trenutne cijene, Primorac je rekao da se o fenomenu pohlepe raspravlja i na razini Europske unije, kako u smislu povećanih marži pojedinih poslovnih subjekata, tako i o pojmu “šrinkflacije”, što znači da cijene nekih proizvoda ostaju iste, no smanjuje im se kvaliteta ili količina.
– To je nešto što je pojava koja postoji u drugim državama i očito pojedini akteri u tom proizvodno-prodajnom procesu pokušavaju pronaći načine kako da što više zarade, smatra Primorac.
Dodao je da Vlada čini ono što je u njezinoj moći da poveća dohodak građana s najnižim primanjima, podsjetivši na izmjene poreznih zakona, zakona o mirovinskim doprinosima, kao i Vladine pakete pomoći, koji su išli u tom smjeru.
Skupe usluge
Na moguće ubrzavanje inflacije upozorila je i Hrvatska narodna banka u svojim jesenskim prognozama, a kao razlog navela je najavljeno poskupljenje energenata koje bi moglo kratkoročno ubrzati inflaciju, ali krajem godine, s obzirom na to da će nam računi za struju i plin uvećani za 6,5 posto stići u studenome.
No, inflacija je ubrzala već u listopadu, a Hrvatska udruga poslodavaca smatra da je enormno povećanje plaća u javnom sektoru iz ožujka ove godine kao i rast minimalca moglo potaknuti inflaciju, odnosno da “rast plaća usporava pad inflacije”.
Dosad su u više navrata upozoravali da se time podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, pogotovo jer plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktivnosti u ekonomiji.
Dobra je vijest da cijene usluga ipak malo usporavaju. Nakon što je u prethodna tri mjeseca ubrzavala, inflacija cijena usluga u listopadu je usporila na 7,5 posto (s 8,2 posto u rujnu), navode u HNB-u i dodaju da inflacija cijena usluga nastavlja biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj te da u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 3,5 posto (prema Eurostatu) usluge pridonose s 2,4 postotna boda.
Struja i plin skuplji 6,5 posto
Od prvog studenog cijene struje i plina poskupljuju za 6,5 posto temeljem Vladine odluke o povećanju cijena energenata za deset posto koje će ići u dvije faze – u studenome za 6,5 posto te od siječnja iduće godine za dodatnih 3,5 posto.
Premijer Andrej Plenković u rujnu je pojasnio da se po pitanju cijena struje sve članice Europske unije povlače iz sustava potpora, tako da će doći do određenog porasta, i to kroz šest mjeseci 10 posto.
Prema Vladinom izračunu, godišnji trošak za struju prosječnog kućanstva iznosio bi 584 eura, a zahvaljujući mjerama Vlade iz sedmog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena donesenog početkom rujna, godišnji trošak za struju iznosit će 482 eura.
Ta se mjera odnosi na 2,2 milijuna mjernih mjesta u kućanstvima, 22 tisuće korisnika u javnok I neprofitnom sektoru te na 93 tisuće poduzeća. Kada je plin u pitanju, tržišna cijena je 680 eura, a snižena cijena iznosit će 595 eura.
Za toplinsku energiju subvencija za stan od 60 kvadrata bez mjera bi iznosila 377 eura, a s mjerama 315 eura. Pri tom 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata ima pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije za što će dobivati mjesečnu naknadu od 70 eura do 31. ožujka iduće godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
}
