Bez obzira na rast plaća, pa i onih minimalnih, te činjenicu da posljednjih mjeseci inflacija posustaje, potrošači negoduju zbog visokih cijena. Posebno namirnica koje se svakodnevno konzumiraju i znatno opterećuju kućni proračun, a takav je slučaj i s kruhom, javlja HRT.
živežna namirnica
Proizvodimo dovoljno pšenice, ali za većinu građana kruh je preskup. Evo zašto je to tako
Ilustracija (Pixabay)
Bio bijeli, polubijeli ili crni - za većinu građana kruh je preskup. Usporede li se cijene kruha u Hrvatskoj s onima u ostatku Europe, kod nas je 15 posto skuplji. Proizvođači pšenice smatraju da razloga za tako visoke cijene - nema.
- Kada uzmemo pšenicu, ona je pala u odnosu na godinu prije, kada uzmemo energente, oni su daleko jeftiniji nego godinu prije. Dakle, sve je otišlo prema dolje, a njihove cijene su u dva navrata rasle prema gore, naglašava Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Financijski podaci tvrtki koje se bave proizvodnjom kruha pokazuju da su im rezultati, u odnosu na 2022., višestruko bolji.
Pšenice proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, no često ona završi u izvozu, dok istodobno uvozimo velike količine smrznutog kruha i peciva. U godinu dana pojedemo u prosjeku 45 kilograma kruha i peciva. Namirnica je to koju svakodnevno jedemo pa nam njezina skupoća i najteže pada.
Cijeli prilog dostupan je na web mjestu HRT-a.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
