Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je u svibnju potrošnja u maloprodaji snažno porasla. Na godišnjoj razini rast je 8,4 posto, a svibanj je bio već 14. mjesec zaredom u kojem je zabilježen rast potrošnje.

"Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), snažan rast prometa u trgovini na malo u travnju i svibnju ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine", piše u izvješću DZS-a.

Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da bi takav rast gospodarstva bio dobar kada bi rasla i potrošnja domaćih proizvoda, izvještava N1.

"Jako smo ovisni o uvozu"

"Budući da smo uvelike ovisni o uvozu, da uvozimo 60-70 posto mlijeka, 50 posto mesa i 50 posto povrća, onda to zapravo i nije dobar pokazatelj. Kad BDP raste na bazi potrošnje, uz veliku uvoznu ovisnost, znači da rastu prihod i profit trgovaca. Treba gledati domaću industriju, a vidimo da ona pada. De facto, zarada ide prometu stranim proizvodima", objašnjava Jurčić.

Bilo bi dobro, kaže, kada bi udio domaćih proizvoda bio veći.

"Ako 60 posto robe uvozimo, onda bi bilo dobro da 61 posto domaće robe izvozimo. A mi ne izvozimo više od 40 posto domaćih roba, dok uvozimo preko 60 posto. Tako da dugoročno ovo nisu dobri pokazatelji", kazao nam je Jurčić.

"Zarađuju trgovci, prijevoznici i građevinci"

Rast potrošnje, dodaje, dolazi od povećanih dohodaka administracije, dijelom i od povećanih plaća u privatnom sektoru – ali zbog nedostatka radnika, ne zbog povećanja produktivnosti – te od turističke potrošnje.

"U takvom sklopu zarađuju trgovci, prijevoznici i građevinci. Građani i investitori ne ulažu u industriju, nego u građevinu koja dugoročno nije proizvodna djelatnost jer proizvodi mrtvi kapital, pogotovo u stanovima", napominje Jurčić.

Loša struktura proizvodnje i potrošnje

Kaže i da pokazatelje o rastu potrošnje treba gledati dvojako.

"Gleda li se financijski, profitno, onda su ti pokazatelji dobri. Gleda li ih se ekonomski, dugoročno, onda je sve to nestabilno. To nisu realne vrijednosti jer imamo potpuno krivu strukturu i proizvodnje i potrošnje, a to je neodrživo", smatra Jurčić.

Povezane vijesti

• Povećan broj zaraženih u Njemačkoj koči osobnu potrošnju - GfK
• Smanjena osobna potrošnja pogodila japansko gospodarstvo u trećem tromjesečju
• HUP: Postojeći tempo rasta potrošnje je neodrživ